Uobičajen simptom koji često povezujemo s prehladom, gripom ili alergijama je kašalj. Kada kašalj traje duže nego što je uobičajeno, može ukazivati na srčana oboljenja. Prepoznavanje kašlja kao simptoma bolesti srca važno je za rano otkrivanje i pravilno liječenje ovog potencijalno ozbiljnog problema.
Dugotrajan kašalj i njegovi uzroci
Dok povremeni kašalj obično nije razlog za brigu, kašalj koji traje duže od tri tjedna zahtijeva pažnju i može biti znak srčanih problema. Dugotrajan kašalj može biti akutni (manje od tri tjedna), subakutni (od tri do osam tjedana) ili kronični (više od osam tjedana). Dok su najčešći uzroci kašlja infekcije dišnih puteva, poput prehlade ili gripe, te alergije i astma, kašalj može ukazivati i na ozbiljnije bolesti, uključujući kronični bronhitis, plućnu emboliju i srčane bolesti.
Kašalj kao simptom srčane insuficijencije
Kod osoba koje pate od srčane insuficijencije može se javiti specifičan oblik kašlja povezan s problemima cirkulacije i rada srca. Srčana insuficijencija, poznata i kao zatajenje srca, nastaje kada srce ne može pumpati dovoljno krvi kako bi zadovoljilo potrebe tijela. Kada dođe do slabosti srca, krv se može zadržavati u plućima, uzrokujući zagušenje i nakupljanje tekućine. Rezultat ovog procesa može biti kratkoća daha i kašalj.
Ovaj kašalj često je vlažan i može sadržavati ružičastu sluz, što je znak prisutnosti male količine krvi. Kod osoba sa srčanim oboljenjima, kašalj obično ne jenjava i može se pogoršati pri ležanju. Ako uz dugotrajan kašalj primijetite simptome poput nelagode u prsima, vrtoglavice, kratkog daha ili mučnine, važno je odmah se obratiti liječniku.
Uloga genetike i faktora rizika
Prema kardiologu prof. dr. Petru Seferoviću, koji je predsjednik Europskog udruženja za srčanu insuficijenciju, srčana oboljenja često su posljednji stadij dugotrajnog opterećenja srca raznim faktorima rizika. Prof. Seferović naglašava da, iako genetika igra važnu ulogu, postoje faktori rizika koje možemo kontrolirati kako bismo smanjili šanse za razvoj srčanih bolesti.
Faktori rizika koji se mogu kontrolirati uključuju:
Visoki krvni tlak: Redovito mjerenje i kontrola krvnog tlaka važno je za zdravlje srca.
Povišen šećer u krvi: Održavanje optimalne razine šećera smanjuje rizik od dijabetesa, koji može dovesti do srčanih komplikacija.
Pretilost: Gubitak suvišnih kilograma može značajno poboljšati zdravlje srca.
Pušenje: Pušenje oštećuje krvne žile i doprinosi nastanku bolesti srca.
Tjelesna aktivnost: Redovita fizička aktivnost jača srce i doprinosi boljem zdravlju.
Prof. Seferović ističe da nije potrebno živjeti pod staklenim zvonom, već je važno paziti da se ne preopteretimo te da redovito brinemo o zdravlju. Važno je izbjegavati navike koje negativno utječu na srce i truditi se zadržati zdrave životne stilove.
Fizička aktivnost kao prevencija
Dr. Seferović objašnjava da čak i minimalna fizička aktivnost može biti korisna za zdravlje srca. Nije potrebno provoditi sate u teretani – jednostavna šetnja, pa čak i svakodnevne aktivnosti koje uključuju malo tjelesnog napora, mogu doprinijeti poboljšanju kondicije i jačanju srčanog mišića.
Kumulativna aktivnost: Svaka aktivnost tijekom dana doprinosi ukupnom zdravlju. Čak i mali broj vježbi, poput nekoliko sklekova ili čučnjeva, pomaže jačanju tijela.
Redovne šetnje: Šetnja u prirodi ili čak lagano hodanje oko kuće može pozitivno utjecati na kardiovaskularni sustav.
Dr. Seferović ističe važnost toga da svatko od nas bude svjestan svojih mogućnosti i realno postavlja ciljeve u vezi s vježbanjem.
Znakovi srčanih bolesti na koje treba obratiti pažnju
Simptomi srčanih bolesti nisu uvijek očiti, što otežava pravovremeno prepoznavanje problema. Neki od najčešćih simptoma srčanih oboljenja uključuju:
Kratkoću daha: Teškoće s disanjem, osobito pri naporu, mogu biti znak oslabljene funkcije srca.
Malaksalost: Stalni osjećaj umora može ukazivati na smanjenu sposobnost srca da pumpa krv.
Preskakanje i lupanje srca: Neregularan rad srca može biti znak srčanih problema.
Otežano disanje noću: Osobe s problemima srca često imaju poteškoće pri ležanju jer dolazi do zastoja tekućine u plućima, što uzrokuje kašalj i otežano disanje.
Posebno zabrinjavajuće je kada se mladi ljudi suoče s oštećenjima srca, a da nisu svjesni razloga. Srčane bolesti mogu se razvijati polako i neprimjetno, a često su uzrokovane infekcijama srčanog mišića koje ostaju neotkrivene.
Kada potražiti pomoć liječnika?
Dugotrajan kašalj koji traje duže od tri tjedna ili se pogoršava s vremenom zahtijeva liječničku pažnju. Klinika Mayo ističe da, iako kašalj najčešće ima bezazlene uzroke, u nekim slučajevima može ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme. Ako kašalj traje duže od tri tjedna, osobito ako je popraćen simptomima kao što su bol u prsima, vrtoglavica ili otežano disanje, preporučuje se obratiti liječniku.
Zaključak
Kašalj koji traje duže vrijeme može biti pokazatelj raznih stanja, uključujući i bolesti srca. Rano prepoznavanje simptoma i pravovremeni odlazak liječniku ključni su za sprječavanje ozbiljnih komplikacija. Osim medicinskog praćenja, važno je voditi zdrav način života, redovito vježbati, paziti na prehranu i izbjegavati rizične navike poput pušenja. Na taj način možemo pridonijeti očuvanju zdravlja srca i spriječiti razvoj ozbiljnih bolesti.
