Istraživanje sa Sveučilišta u Bristolu sugerira da budućnost novog superkontinenta na Zemlji donosi sumornu sliku s jačim sunčevim zračenjem, češćim tektonskim procesima i vulkanskim erupcijama. Prema modelu stvorenim superkompjuterom, predviđa se da će se sljedeće masovno izumiranje dogoditi za otprilike 250 milijuna godina, a većina sisavaca će nestati zbog ekstremnih vrućina.Očekuje se da će superkontinent postati gotovo nenastanjivom zonom s visokim temperaturama, niskom vlažnošću i suhoćom. Povećano sjajno Sunce i emisije energije dodatno će pojačati toplinu. Tektonski procesi koji stvaraju superkontinente dovest će do češćih vulkanskih erupcija, što će ispuštati velike količine ugljičnog dioksida u atmosferu i pogoršavati globalno zatopljenje.
Sisavci, uključujući ljude, evoluirali su kako bi podnosili niske temperature, ali njihova tolerancija na visoke temperature ostala je relativno konstantna. Dugotrajno izlaganje ekstremnoj vrućini predstavljaće ozbiljan izazov i potencijalno nepodnošljive uvjete za sisavce. To će biti posljedica kombinacije čimbenika, uključujući spajanje kontinenata, povećano sjajno Sunce i veće koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi.Ovaj model predviđa vrlo neprijateljsko okruženje u kojem će biti teško osigurati hranu i vodu. Temperature bi se kretale između 40 i 50 stupnjeva Celzijusa, što bi značilo katastrofu za sisavce, uključujući ljude.
S obzirom na ograničenu sposobnost regulacije tjelesne temperature kod sisavaca, ovo bi predstavljalo ozbiljnu prijetnju njihovoj opstojnosti.Iako se ovo istraživanje fokusira na daleku budućnost, važno je napomenuti da su klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću trenutno ozbiljna prijetnja. Važno je poduzeti mjere kako bismo smanjili emisiju štetnih plinova i ublažili trenutne klimatske promjene koje već predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju i okolišu.Ovo istraživanje pruža uvid u potencijalne izazove koji bi mogli utjecati na budućnost planeta Zemlje i života na njemu.
