Nadimanje i loš dah mogu biti izazvani različitim faktorima poput začinjene hrane, nedostatka fizičke aktivnosti i loše oralne higijene. Međutim, postoji nekoliko jednostavnih i prirodnih načina kako se ti problemi mogu ublažiti ili riješiti.
Za nadutost i plinove:Suvo četkanje tijela može poboljšati cirkulaciju krvi i limfe te smanjiti nadutost. Koristite mekanu četku i izvodite kratke, brze pokrete prema srcu duž cijelog tijela. Ova masaža bi trebala trajati oko dva minuta.
Redovno vježbanje također može pomoći u smanjenju nadutosti tako što potiče probavu.
Za loš dah:Uravnotežena prehrana bogata prebioticima i probioticima može poboljšati oralno zdravlje.
Temeljita oralna higijena, uključujući pranje zuba, korištenje zubnog konca i redovne posjete stomatologu, također može pomoći.
Isperite usta cimetom: Pomiješajte kašičicu cimeta s šoljom vrele vode, ostavite da odstoji deset minuta, a zatim isperite usta nakon što se otopina ohladi.
Za urinarnu inkontinenciju:Jednostavne vježbe jačanja mišića bešike i pelvičnog dna mogu pomoći. Stanite uspravno, podignite ruke iznad glave i ispružite tijelo, zatim se polako savijte u struku prema naprijed i pokušajte dodirnuti pod. Ponavljajte ovu vježbu nekoliko minuta svaki dan.
Održavanje redovne tjelesne aktivnosti i zdrave tjelesne težine također može biti korisno.
Uz ove prirodne metode i promjene u načinu života, možete ublažiti ili čak riješiti neke od uobičajenih zdravstvenih problema poput nadutosti, lošeg daha i urinarne inkontinencije. Ipak, uvijek je preporučljivo konzultirati se s liječnikom za ozbiljnije probleme.
BONUS:
Povišene vrijednosti aflatoksina M1 u mlijeku izazvale su zabrinutost kada su u nekoliko uzoraka trajnog mlijeka u Republiki Hrvatskoj otkrivene koncentracije iznad maksimalno dozvoljene razine. Ipak, Ministarstvo poljoprivrede potrošače je uvjerilo da se radi o minimalnim odstupanjima od propisanih standarda te da nema razloga za zabrinutost. Preporučili su potrošačima da obrate pažnju na rokove valjanosti proizvoda te ih ne koriste, napominjući da rizik za zdravlje nastaje tek dugotrajnim unosom.
Plijesni, mikroskopske gljive prisutne u prirodi, mogu biti i korisne, ali i opasne kada proizvode mikotoksine – kemijske spojeve s različitim biološkim učincima. Žitarice, orašasti plodovi, voće i povrće mogu biti podložni rastu plijesni tijekom uzgoja, prerade i skladištenja, posebno u uvjetima povišene vlage i temperature.
Dosad je identificirano više od 400 različitih mikotoksina, a najčešći kontaminanti hrane su aflatoksini, okratoksin A, fumonizini, zearalenon, patulin i deoksinivalenol. Ljudi i životinje najčešće su izloženi mikotoksinima putem kontaminirane hrane, a rijetko putem disanja ili kože.
U Europi postoji sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) koji služi za obavještavanje o zdravstveno neispravnoj hrani i hrani za životinje. Mikotoksini su stabilni spojevi te se često nalaze u gotovim proizvodima koji su prošli tehnološku obradu.
Hrvatska ima stroge zakonske regulative u vezi s maksimalno dopuštenim količinama mikotoksina u hrani, s MDK za aflatoksin M1 u mlijeku od 0,05 μg/kg, što je znatno strože od nekih drugih zemalja poput SAD-a. Ova regulativa pokazuje kako se odluke o MDK ne donose samo na znanstvenim temeljima, već su i politička odluka.
