Više i ne razmišljamo o tome jer znamo da je normalno da se telesna temperatura kreće i do 37 stepeni, a kada se razbolimo ona ide iznad toga i tako je već 150 godina. Ali nova istraživanja sugeriraju druge vrijednosti.
Standard od 37 stepeni predložio je njemački doktor Karl Wunderlich u 19. vijeku. Prikupio je milion mjerenja od 25.000 ljudi i otkrio da se tjelesna temperatura kretala (kada je zdrava) od 36,22 do 37,5 stepeni.
Utvrđena vrijednost od 37 stepeni bila je aritmetička sredina svih mjerenja koje je napravio. Zatim je odredio drugu granicu, temperaturu na kojoj se smatralo da osoba ima groznicu, i postavio je na 38 stepeni.
Međutim, nova studija koja analizira podatke o tjelesnoj temperaturi od više od 126.000 ljudi između 2008. i 2017. bacila je sumnju na ovu vrijednost staru 150 godina.
Istraživanja pokazuju da je prosječna temperatura ljudskog tijela 36,6 stepeni, što je značajno odstupanje od prethodnih standarda.
Na očitavanja temperature utiču mnogi faktori
Zašto ova razlika postoji veliko je pitanje i ima li to ikakvih implikacija na dijagnosticiranje i liječenje infekcija? Neki istraživači vjeruju da se neslaganje može pripisati razlikama u mjerenju između metode koju je koristio dr. Wunderlich i moderne medicinske prakse. Na primjer, poznato je da je dr. Wunderlich za mjerenje temperature koristio termometar za pazuh dužine stopala, što može dati drugačije rezultate u odnosu na današnje moderne metode mjerenja tjelesne temperature.
Osim toga, na očitavanje tjelesne temperature mogu utjecati različiti faktori, kao što su lokacija mjerenja, doba dana, uslovi okoline i nedavno konzumirana hrana ili piće. Točnost očitavanja temperature može varirati između različitih termometara, ovisno o njihovoj kalibraciji. Sve ovo može doprinijeti razlikama u ovim mjerenjima, a mnogi naučnici vjeruju da su oni odgovorni.
Je li nam hladno?
Nasuprot tome, neki stručnjaci vjeruju da su ljudi zapravo postali hladniji tokom prošlog stoljeća. Jedna studija o tjelesnoj temperaturi tvrdi da je napredak u medicinskoj njezi i ukupnom zdravlju doprinio ovom trendu. Poboljšanja u liječenju infekcija, poboljšana stomatološka njega i razvoj lijekova kao što su statini i nesteroidni protuupalni lijekovi mogli su smanjiti učestalost niske temperature, čime su snizili prosječne razine groznice.
Naučnici se slažu da 37 stepeni više ne treba smatrati standardom za temperaturu ljudskog tijela.
