Prilikom uzgoja jagoda isplati se slijediti ova 3 koraka i imat ćete jagode koje možete pokloniti.
Počnite obraćati pažnju na njih u proljeće i oni će vas nagraditi.
To se mora uraditi prije nego što jagode procvjetaju.
1. Korak – Otkinuti oboljele listove
Prvo pregledajte svaki grozd listova i uklonite suve i oštećene listove od prošle godine.
Ako ih ostavite tamo, bolest ili plijesan mogu se proširiti po biljci.
Osim toga, oboljelo lišće nepotrebno odvodi vodu iz zdravih listova i biljka će uvenuti.
Tada će biti lepa, zdrava i jaka.
2. Korak – Oplodnja
Prije nego što jagode niknu, potrebno ih je prihraniti.
Budući da je dušik najvažnija komponenta za pravilnu ishranu biljaka, za jagode se preporučuje dušično đubrivo.
Gnojivo nanosite vrlo pažljivo samo oko biljaka.
Pazite da ne dospije na lišće ili srca. Idealno vrijeme za oplodnju je rano ujutro ili kasno popodne.
Korak 3 – Pokrivenost
Slama je najbolja za malčiranje jagoda jer u njoj nema sjemena koje može isprati našu zemlju.
Ni pod kojim okolnostima ne koristite piljevinu ili lišće.
Piljevina koja je previše gusta će apsorbirati dušik iz tla i u njemu će doći do procesa propadanja.
Listovi mogu prenijeti plijesan na jagode.
Malč zadržava vlagu, inhibira rast korova i ubrzava biološke procese u korijenu.
Jagode brže sazrevaju i veće su kada se malčiraju.
Osim toga, plod je čist i lakši za berbu.
Ostali opći savjeti za pravilan uzgoj jagoda
Sakupili smo ove principe uzgoja jagoda za vas od dugogodišnjih vrtlara.
Ovo vam preporučuju ako planirate uzgajati jagode, ili već imate jagode u svom vrtu.
Jagode su pogodne za uzgoj na svijetlim i prostranim prostorima.
Mogu da napreduju na zasjenjenom mestu, ali neravnomerno i kasno sazrevanje može stvoriti veći problem truleži.
Tlo za uzgoj jagoda treba da bude plodno, dobro drenirano i da ima dovoljno sunčeve svetlosti.
Ako je tlo u vašem vrtu teško, dodajte pijesak i treset da ga prozračite.
Očistite tlo od korova prije sadnje, a ako je vaša zemlja kisela, preporučuje se dodavanje kreča u jesen (nemojte u proljeće).
Prije sadnje dobro je u tlo dodati gnojivo, drveni ugalj i kalijev nitrat.
Međutim, nemojte pretjerano gnojiti i ne zaboravite ostaviti dovoljno vremena između gnojidbe i sadnje. Kako ne bi oštetili sadnice.
Zemlja mora stajati – najmanje dvije sedmice.
Sadnja se može obaviti u bilo koje vrijeme od proljeća do jeseni.
Odlučujući faktor je kada želite da uberete voće.
Sadnice zasađene ovog proljeća ne mogu očekivati vrhunsku berbu, ali sadnice zasađene u jesen će davati plodove tokom cijele sezone.
Jagode se mogu uzgajati na različite načine – u širokim trakama, u dva reda, u tri reda ili u mreži.
Najpopularnija je sadnja u dva reda.
Za prugastu dvorednu varijantu sadnice sadimo u dva reda sa razmakom od oko 40 cm i razmakom od oko 80 cm između redova.
Prednosti ovog principa sadnje su što jagode imaju dovoljno prostora, ne oduzimaju hranljive materije, imaju krupnije plodove, a kada se pojave bolesti, lako se mogu locirati, ukloniti i sprečiti da se šire.
sadnja
Svaku sadnicu stavite u pripremljenu rupu.
Dobro je staviti kašiku dobrog komposta ili kompostiranog treseta na dno svake rupe i ručno pomešati sa zemljom.
Na ovaj način sprječavamo i smrzavanje tla, što se može dogoditi i sredinom proljeća.
U tako pripremljenu rupu sipajte malo vode i djelimično je prekrijte.
Postavite sadnicu u rupu, lagano raširite korijene kako ne bi bili previše opterećeni.
Također je važno da korijenje ne bude usmjereno prema gore – to će usporiti ukorjenjivanje.
Sadnice prekrivamo supstratom, lagano ih rukama pritiskamo do korijena, a tek onda dodamo rastresito tlo.
Gornji sloj zemlje ne treba da bude pretesno nabijen, inače će imati poteškoća da prihvati vodu i vazduh.
U aprilu vršimo đubrenje jednoprocentnim rastvorom amonijum nitrata, a u maju ureom.
Od juna uvodimo složena đubriva sa ujednačenim proporcijama hranljivih materija.
Ležimo najmanje jednom dnevno, najbolje noću.
Pazite da ne zadržite vlagu u sredini listova, nanesite na korijen, a ne na listove.
