Krpelji su poznati kao prenositelji nekoliko bolesti, među kojima su najčešće lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis. Osobe koje su izložene riziku od krpelja uključuju one koji se bave aktivnostima u prirodi poput šumarstva, planinarenja, lova, i turizma.
Lajmska borelioza je bakterijska bolest koju karakterizira pojava ovalnih ili prstenastih crvenih mrlja na koži s blijedom sredinom. U Hrvatskoj, broj oboljelih od lajmske borelioze bilježi se u porastu, s najvećim brojem slučajeva u Zagorskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, te u Zagrebu i okolici.
Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koju prenose zaraženi krpelji, a karakteriziraju je simptomi kao što su groznica, glavobolja, umor i bolovi u mišićima. Kod nekih pacijenata može zahvatiti i moždane ovojnice, uzrokujući teže simptome poput jakih glavobolja, ukočenosti vrata, mučnine i povraćanja, pa čak i upalu mozga.
Krpelji najčešće postaju zaraženi kada se hrane na šumskim životinjama, a aktivni su u proljeće, rano ljeto i ranu jesen. U kopnenom dijelu Hrvatske, najopasniji je šumski krpelj, dok je na obali najopasniji pseći krpelj koji može izazvati mediteransku pjegavicu.
Preporuke stručnjaka uključuju nošenje prikladne odjeće i obuće u prirodi, korištenje sredstava za zaštitu od krpelja na otkrivenim dijelovima tijela te redovite preglede i tuširanje nakon boravka u prirodi. Ako nađete krpelja na koži ili odjeći, važno je ukloniti ga što prije, a posebnu pažnju treba obratiti na osjetljive dijelove tijela poput iza ušiju, potiljka, vrata, prepone, dojki, pazuha, iza koljena i stražnjice.
