Nacrt ustava koji je vlast Republike Srpske predstavila uzburkao je političku scenu u Bosni i Hercegovini. Riječ je o dokumentu koji predviđa niz radikalnih promjena, a među njima najviše pažnje izaziva prijedlog da se ukine državljanstvo Bosne i Hercegovine na teritoriji entiteta. Ova odredba predstavlja ozbiljan politički signal i otvara brojna pitanja o budućnosti državnog uređenja.
Prema sadržaju nacrta, državljani Republike Srpske više ne bi imali državljanstvo Bosne i Hercegovine, već isključivo entitetsko državljanstvo. Time se pokušava formalizovati ideja o “suverenitetu” entiteta u okvirima BiH, što direktno potkopava postojeći ustavni poredak koji počiva na postojanju jedinstvenog državljanstva BiH. Ova promjena nije samo simbolična, već bi imala konkretne posljedice u pravnom, političkom i administrativnom smislu.
Jedna od ključnih posljedica bila bi potpuna pravna segregacija između entiteta i države. Ukidanjem državljanstva BiH, građani Republike Srpske bi izgubili formalnu vezu sa zajedničkom državom. Takav potez bi značio ne samo urušavanje pravnog sistema već i otvaranje puta ka paralelnim institucijama koje bi djelovale van državnog okvira.
Ono što dodatno zabrinjava jeste politička poruka koju šalje ovaj nacrt. On dolazi u trenutku kada se u regionu ponovo intenziviraju nacionalističke retorike i separatistički narativi. Dokument poput ovog ne može se posmatrati kao obična pravna reforma, jer u sebi nosi duboku političku poruku: pokušaj redefinisanja odnosa unutar države bez saglasnosti svih njenih naroda i institucija.
Nacrt ustava predviđa i druge promjene koje dodatno produbljuju institucionalnu izolaciju entiteta. Navodi se formiranje novih entitetskih tijela koja bi preuzela nadležnosti koje trenutno pripadaju zajedničkim državnim organima. U praksi, to znači da bi se institucije poput državnog pravosuđa, sigurnosnih službi, pa čak i poreskog sistema mogle naći pred zidom, jer bi entitet imao vlastite paralelne strukture koje djeluju izvan postojećeg državnog okvira.
Iako zagovornici ovog nacrta tvrde da je riječ o legitimnom pokušaju “jačanja entitetske autonomije”, jasno je da su namjere političke prirode. Autonomija nije isto što i samostalnost, a pokušaj ukidanja državljanstva države u kojoj entitet postoji ne može se tumačiti kao ustavna reforma, već kao destabilizirajući akt.
Zanimljivo je da se u ovom nacrtu ne spominje nijedna forma konsultacije sa institucijama Bosne i Hercegovine. Donošenje ovakvog dokumenta bez dijaloga i bez saglasnosti drugih političkih aktera unutar države dodatno pojačava sumnje da je cilj politička konfrontacija, a ne pravna korekcija. Time se ne samo narušava unutrašnji poredak već i ignorira međunarodni okvir koji garantuje stabilnost zemlje.
Ukoliko bi se ovakav ustavni dokument pokušao provesti, došlo bi do ozbiljne krize u funkcionisanju zajedničkih institucija. Otvorila bi se vrata za blokade, pravne konflikte i institucionalne paralize. U tom scenariju, entitet bi pokušao funkcionisati kao samostalna pravna jedinica, što je u direktnoj suprotnosti s osnovnim principima na kojima se zasniva Bosna i Hercegovina kao država.
Ovakav potez dodatno bi zakomplikovao svakodnevni život građana. Pitanje ličnih dokumenata, pasoša, putovanja, učešća na državnim izborima, pristupa javnim uslugama i mnogih drugih aspekata postalo bi predmet pravne konfuzije. Građani bi se mogli naći u pravnom vakuumu, između entitetskih institucija koje nemaju međunarodni legitimitet i državnih institucija koje više ne bi mogle vršiti nadležnosti na teritoriji entiteta.
Posebno je osjetljivo pitanje međunarodnog priznanja entitetskog državljanstva. Jasno je da nijedna međunarodna institucija ne bi priznala pasoš Republike Srpske kao zamjenu za pasoš BiH. To znači da bi građani izgubili pravnu sigurnost, slobodu kretanja i pristup međunarodnim pravima. Iako se u nacrtu ne govori otvoreno o secesiji, jasno je da bi ovakve promjene išle u tom pravcu, kroz tiho i sistematsko udaljavanje od državnog okvira.
U konačnici, ovaj nacrt ustava nije samo unutrašnje pitanje jednog entiteta. To je politička poruka koja izaziva zabrinutost u cijeloj regiji. Ukidanje državljanstva BiH na entitetskom nivou predstavlja direktan udar na temelje države. Umjesto jačanja unutrašnjeg dijaloga i institucionalne stabilnosti, predlažu se potezi koji vode ka dezintegraciji.
Ako se ovakav proces ne zaustavi, Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnom institucionalnom krizom koja bi mogla prerasti u širu političku destabilizaciju.
