Bosna i Hercegovina se nalazi u najdubljoj političkoj krizi od završetka rata 1995. godine. Prema riječima stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama, Vasiliya Nebenzye, situacija se dodatno pogoršava zbog djelovanja visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Christiana Schmidta. Nebenzya smatra da Schmidt djeluje uz podršku zapadnih zemalja i da se miješa u unutrašnje stvari suverene države, što izaziva dodatne tenzije, posebno u entitetu Republika Srpska.
-
Osporavanje legitimiteta visokog predstavnika
Christian Schmidt preuzeo je funkciju visokog predstavnika u avgustu 2021. godine, ali od samog početka nije prihvaćen od strane vlasti Republike Srpske. Politički predstavnici tog entiteta, uključujući predsjednika Milorada Dodika, smatraju ga nelegitimnim, jer njegovo imenovanje nije dobilo podršku u Vijeću sigurnosti UN-a zbog protivljenja Rusije i Kine. Uprkos tome, Schmidt koristi široka ovlaštenja poznata kao “Bonska ovlaštenja”, koja uključuju donošenje zakona, smjene izabranih zvaničnika i druge radikalne intervencije u politički sistem BiH.
-
Schmidtove mjere i reakcije iz RS-a
Jedna od ključnih tačaka sukoba jeste Schmidtova upotreba ovlasti protiv vlasti Republike Srpske, koje se protive njegovom legitimitetu. Schmidt je ograničio političke aktivnosti pojedinim liderima, što je, prema Nebenzyi, dovelo do opasne eskalacije. On je kao primjer naveo incident od 23. aprila kada su pokušali uručiti sudski poziv predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, što je u Republici Srpskoj shvaćeno kao politička provokacija i izazvalo dodatne tenzije.
-
Potjernica za Dodikom
Sud Bosne i Hercegovine raspisao je centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom zbog krivičnog djela napada na ustavni poredak. Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog ignorisanja Schmidtovih odluka. Iako u zemlji djeluje 16 policijskih agencija s ovlaštenjima za sprovođenje zakona, do danas nije sprovedeno njegovo hapšenje. Vlasti Republike Srpske otvoreno odbacuju odluke Suda BiH, što dodatno potkopava autoritet državnih institucija.
-
Secesionističke aktivnosti i pravni haos
Političko rukovodstvo RS-a, predvođeno Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), usvaja zakone i odluke koje otvoreno krše ustavni okvir BiH i predstavljaju korake ka secesiji. Time se urušavaju ključne državne institucije, uključujući pravosuđe i policiju. Schmidt je više puta intervenisao kako bi blokirao ove aktivnosti, što je dodatno zaoštrilo odnose između entiteta i međunarodne zajednice.
-
Sporna uloga međunarodne zajednice
Nebenzya je naglasio da je međunarodna zajednica, predvođena Zapadom, prešla granicu dopuštenog djelovanja u BiH. Prema njegovim riječima, umjesto dijaloga, koristi se pritisak. On smatra da ovakav pristup dodatno destabilizuje odnose između tri konstitutivna naroda i potkopava dejtonski model, koji je od početka predviđao decentraliziranu strukturu vlasti. Vanjski pokušaji da se taj model izmijeni, prema Rusiji, samo izazivaju otpor i produbljuju političku krizu.
-
Dodik traži podršku Rusije
Milorad Dodik se 10. maja sastao sa predsjednikom Rusije, Vladimirom Putinom, tokom boravka u Moskvi. Kako je izjavio, održao je četiri sastanka s Putinom u dva dana i razgovarao o mogućnosti sigurnosne podrške od strane Rusije. Dodik je naveo da je Rusija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i da će tražiti „neku vrstu garancije“ za političku i teritorijalnu stabilnost Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, Putin je izrazio spremnost da podrži njihove dogovore i dodao da će „završiti sve ono o čemu su razgovarali“. Dodik je u intervjuima za medije iz Republike Srpske naglasio da Rusija ostaje dosljedna u podršci Dejtonskom sporazumu, za razliku od nekih zapadnih zemalja, među kojima je posebno izdvojio Francusku, za koju tvrdi da pokušava da ga degradira.
-
Oštra retorika i politička blokada
Retorika iz Banje Luke sve je oštrija, a politički lideri iz Republike Srpske jasno daju do znanja da ne priznaju odluke visokog predstavnika ni suda u Sarajevu. Ovo stvara atmosferu institucionalne blokade i duboke podjele unutar zemlje. Na državnom nivou, institucije su paralizovane, dok se svaki pokušaj integracije ili reforme dočekuje sa sumnjom i otporom.
