Dr. Dejan Čubrilo, stručnjak za sportsku medicinu i profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, detaljno je objasnio koncept detoksikacije, razjasnivši mnoge nesporazume oko ovog procesa. Iako internet obiluje preporukama o detoksikaciji, važno je biti oprezan pri njihovoj primjeni.
Detoksikacija nije samo prolazni trend koji uključuje brza rješenja poput posta ili ispijanja sokova na kratko. Iako voće ima mnoge zdravstvene prednosti, ključno je umjerenost u njegovoj konzumaciji. Detoksikacija se mora shvatiti kao trajno i sustavno putovanje.
Neravnoteža u tijelu nastaje kada smo preplavljeni toksinima, a važno je prepoznati uzroke te neravnoteže, osobito ako proizlaze iz loših prehrambenih navika. Loša probava hrane može potaknuti rast mikroorganizama, uključujući bakterije i gljivice, u nehigijenskim uvjetima. Stoga je važno ne samo razviti lijekove, već i stvoriti okruženje koje sprječava širenje ovih mikroorganizama.
Pacijenti s bolešću masne jetre često imaju povišene razine inzulina zbog uloge inzulina u nakupljanju masti u jetri. Važno je razumjeti da unos hrane ne direktno uzrokuje stvaranje kolesterola, ali loše prehrambene navike mogu dovesti do povišenih razina inzulina i, posljedično, do razvoja kolesterola u jetri.
Konzumacija hrane koja uzrokuje povišenu razinu inzulina često rezultira i povećanjem kolesterola. Dr. Čubrilo preporučuje pacijentima da se suzdrže od prehrambenih navika koje doprinose stvaranju kolesterola i da u svoje obroke uključe antioksidanse.
Male porcije voća i povrća, obično od 50 do 100 grama, mogu se polako uključiti u dnevnu prehranu kako bi se osigurali korisni spojevi bogati antioksidansima. Osim toga, dodavanje biljaka u obroke i povremeno uživanje u limunadi od đumbira može pomoći u održavanju zdrave ravnoteže.
Detoks sokovi, iako popularni, mogu imati potencijalno negativne učinke na razinu inzulina, što može otežati razgradnju masti i dovesti do nakupljanja kolesterola u jetri. Stoga se preporučuje ograničenje konzumacije ovih sokova, osim ako ne sadrže vlakna i sjemenke koje olakšavaju pritisak na gušteraču.
BONUS:
Vitamin D je ključan za jačanje kostiju, pozitivno raspoloženje te opće zdravlje i funkciju tijela. Iako sunčeva svjetlost i hrana pružaju ovaj vitamin, mnogi se okreću suplementima kako bi osigurali adekvatan unos. Postoji dilema među ljudima o tome je li bolje uzimati ga ujutro ili uveče.
Prema preporukama stručnjaka, vitamin D je najbolje uzimati uz obrok jer je topljiv u mastima, što znači da se bolje apsorbira kada se konzumira s hranom. Budući da doručak često sadrži dovoljno zdravih masti, preporučuje se uzimanje vitamina D ujutro.
Ako se ipak odlučite za večernje uzimanje, stručnjaci savjetuju konzumaciju s hranom koja sadrži masnoće, poput oraha. Zimi, kada je izloženost suncu ograničena, važno je posebno uzimati vitamin D. Osim suplementima, ovaj se vitamin može unositi i putem određenih namirnica.
Namirnice bogate vitaminom D uključuju ribu, punomasne mliječne proizvode, goveđu jetru, sojino mlijeko, jegulju i riblje ulje. Kombiniranje vitamina D s magnezijem i kalcijem može pomoći u maksimalnom iskorištavanju njegovih prednosti.
Važno je ne predozirati se vitaminom D, jer dugotrajna konzumacija prevelikih količina može dovesti do nakupljanja previše kalcija u tijelu, što može naštetiti kostima, bubrezima i srcu. Stoga je važno pridržavati se preporučenih doza kako bi se izbjegle negativne posljedice prekomjerne konzumacije.
