Postoji uvriježeno uvjerenje među mnogim pojedincima da početne znakove starenja mozga karakteriziraju zaboravnost i pad koncentracije. Međutim, pravi prvi indikator se zapravo manifestuje u porastu entropije, što se odnosi na prisustvo poremećaja u životu. Ovaj koncept entropije može se uočiti u različitim aspektima našeg okruženja, kao što su postepeno propadanje odjeće, propadanje zgrada i erozija puteva. Zanimljivo je da se ovaj princip entropije odnosi i na žive organizme. Ako postanete svjesni ovog fenomena, to služi kao jasan pokazatelj da je protok vremena neizbježno utjecao na vaše fizičke i mentalne sposobnosti.
Početak štetnog poremećaja često se javlja kada se odbije pridržavati se sistematskog pristupa. Čak i manje izmjene u dobro uspostavljenim rutinama imaju potencijal da izazovu stanje nereda. Moždani korteks koji se nalazi u frontalnom režnju, koji je odgovoran za procjenu informacija i formuliranje odluka, odmah reagira na ovaj preokret.
Pljuškinov sindrom je stanje koje se u početku manifestuje kao nekontrolisani nagon za sređivanjem okoline. Međutim, s vremenom to prelazi u prisilu da se gomilaju različiti predmeti pod krinkom potencijalne buduće korisnosti.
Entropija, termin koji se koristi za opisivanje ove pojave, polako prožima naše životno okruženje i posjeduje sposobnost da u velikoj mjeri utiče na naše lične postupke. Saradnja između frontalnog režnja i limbičkog sistema u našem mozgu pokušava da reguliše ovaj poremećaj, ali nažalost, ova bitka ponekad vodi do neprijateljstva i postepenog pogoršanja naših individualnih osobina. Ipak, imperativ je priznati da posjedujemo sposobnost da izvršimo kontrolu nad ovom raspadajućom slagalicom i entropijom borbe. Uspostavljanjem i nepokolebljivim pridržavanjem dnevne rutine, zajedno sa svjesnim naporom da izbjegnemo nerad, možemo očuvati vitalnost našeg mozga i opću dobrobit.
