Poslije denga groznice koja je u posljednje vrijeme uzrokovala brojne zdravstvene krize širom Evrope, pojavio se još jedan zabrinjavajući virus – Oropouche virus (OROV). Ovaj novi virus stigao je u Evropu, tačnije u Italiju, preko muškarca koji je putovao na Karibe, a pretpostavlja se da se tamo i zarazio. Ovaj slučaj je izazvao pažnju međunarodnih zdravstvenih vlasti, jer je Oropouche groznica do sada bila uglavnom ograničena na Južnu Ameriku, ali sa sve većim brojem ljudi koji putuju, postoji zabrinutost oko širenja virusa i na druge dijelove svijeta, uključujući Evropu.
Ispitivanje i reakcija zdravstvenih vlasti
Nakon što je prvi slučaj zabilježen u Italiji, zdravstvene vlasti u Venetu odmah su reagirale i obavijestile međunarodne monitoring službe o ovom novom riziku. OROP virus do sada nije bio poznat u Evropi, pa je ključno ispitivanje kako bi se razumjelo na koji način bi ovaj virus mogao da se proširi na našem kontinentu. Prema izvještajima Instituta Robert Koch, neophodno je pratiti moguće načine transmisije virusa i vrste vektora koji ga mogu prenijeti.
Oropouche groznica, kako navodi Institut Robert Koch, jedna je od najrasprostranjenijih bolesti izazvanih arbovirusima u Južnoj Americi. Arbovirusi su virusi koje prenose zglavkari, poput komaraca i krpelja. Ova bolest, iako relativno nepoznata izvan Latinske Amerike, predstavlja ozbiljan zdravstveni problem u zemljama kao što su Brazil, Kolumbija, Peru, Bolivija, i nedavno Kuba.
Statistika širenja i broj oboljelih
Od prvog zabilježenog slučaja Oropouche groznice 1955. godine, broj zaraženih raste, sa procjenom da je do sada dijagnosticirano oko 500.000 slučajeva u cijeloj Južnoj Americi. Samo u periodu između 2023. i 2024. godine, registrovano je oko 5.000 novih slučajeva u Boliviji, Brazilu, Kolumbiji, Peruu i Kubi. Ovi brojevi ukazuju na to da je virus itekako aktivan i predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi u regionu. Zdravstvene vlasti pomno prate širenje virusa kako bi se spriječilo da se virus proširi dalje na druge kontinente.
Prema informacijama koje donosi talijanski list La Repubblica, za sada nema značajnog rizika od širenja ovog virusa u Evropi. Naime, virus se uglavnom prenosi posebnom vrstom komaraca koji još uvijek nisu prisutni na evropskom tlu. Međutim, sa globalnim zagrijavanjem i promjenama u ekosistemima, naučnici upozoravaju da bi moglo doći do proširenja areala ovih insekata, čime bi se stvorili uslovi za širenje virusa i u Evropi.
Simptomi i klinička slika Oropouche groznice
Oropouche groznica izaziva niz simptoma koji su karakteristični za mnoge druge virusne infekcije, što otežava postavljanje tačne dijagnoze bez laboratorijskih testova. Među najčešćim simptomima su:
- Visoka temperatura
- Glavobolja
- Osjetljivost na svjetlost (fotofobija)
- Opšta slabost
- Mučnina i povraćanje
- Bolovi u mišićima i zglobovima
Ovi simptomi se obično javljaju tri do osam dana nakon ujeda zaraženog insekta. Iako većina oboljelih pokazuje simptome slične gripi, u rijetkim slučajevima mogu se razviti teže komplikacije, uključujući zapaljenje mozga (encefalitis), što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje pacijenta.
Važno je napomenuti da do sada nije potvrđen direktan prenos Oropouche virusa sa osobe na osobu. Virus se prenosi isključivo putem ujeda inficiranih insekata, što znači da kontrola populacije vektora predstavlja ključan faktor u suzbijanju širenja bolesti.
Liječenje i oporavak
Trenutno, nažalost, ne postoje specifični lijekovi koji bi mogli da djelotvorno ublaže simptome Oropouche groznice. Liječenje je simptomatsko, što znači da se pacijentima pruža pomoć u vidu lijekova za snižavanje temperature, ublažavanje bolova i smanjenje nelagode. Većina zaraženih se oporavlja u roku od jedne sedmice, ali u nekim slučajevima oporavak može potrajati duže, posebno ako se pojave komplikacije poput encefalitisa.
Zdravstvene vlasti u zemljama u kojima je virus prisutan već godinama sprovode edukativne kampanje kako bi stanovništvo informisale o rizicima koje virus nosi, kao i o preventivnim mjerama koje mogu pomoći u sprečavanju infekcije. Ove mjere uključuju upotrebu zaštitnih mreža, nošenje odjeće koja pokriva veći dio tijela, te primjenu repelenta protiv insekata.
Iako je pojava Oropouche groznice u Italiji izazvala zabrinutost, trenutna epidemiološka procjena ne ukazuje na visok rizik od širenja ovog virusa u Evropi. Ipak, globalno zdravlje se suočava sa stalnim izazovima zbog širenja bolesti koje ranije nisu bile prisutne na određenim područjima. Kako bi se rizik od širenja virusa minimizirao, od ključne je važnosti nastaviti s monitoringom vektora i osigurati brz odgovor zdravstvenih sistema.
OROV je još jedna u nizu prijetnji koje ukazuju na potrebu za većom saradnjom između međunarodnih zdravstvenih organizacija i nacionalnih sistema kako bi se spriječilo širenje novih virusa i osigurala zaštita zdravlja globalne populacije.
