Paradajz je jedna od najpopularnijih povrtlarskih kultura. Lako ga je uzgajati, daje obilne plodove, a može se saditi u vrtu, plasteniku ili čak u saksijama. Ipak, da bi bio zdrav, otporan i dao ukusne plodove, važna je pravilna priprema zemljišta i sadnja. Jedan jednostavan trik može pomoći da paradajz bolje raste bez hemije i skupih preparata – dodavanje koprive u rupu prilikom sadnje.
-
Zašto baš kopriva?
Kopriva nije običan korov. To je biljka puna korisnih sastojaka. Sadrži azot, kalijum, gvožđe, magnezijum, kalcijum i mnoštvo vitamina. Sve su to elementi koje biljke koriste za rast, cvjetanje i plodonošenje. Kada se kopriva unese u tlo prilikom sadnje, ona se razlaže i otpušta hranljive materije direktno korijenu biljke.
Osim toga, kopriva djeluje kao prirodni stimulator rasta. Jača imuni sistem biljke, čini je otpornijom na bolesti i štetočine, te pospješuje rast nadzemnog dijela. Paradajz posađen uz koprivu ima jače stabljike, veće listove i bujniji izgled.
-
Kako pripremiti koprivu za sadnju
Za ovu metodu koristi se svježa kopriva, najbolje mlada biljka koja još nije počela cvjetati. Uberi je rukavicama i odreži stabljike u komade od oko 10–15 cm. Nije potrebno prati ni sušiti, samo je isjeckaj i stavi direktno u rupu prije sadnje sadnice paradajza.
Možeš staviti šaku ili dvije koprive na dno svake sadne jame. Preko toga naspi malo zemlje da korijen biljke ne dođe direktno u kontakt s biljkom koprive, jer razgradnjom može doći do kratkotrajnog zagrijavanja tla.
-
Koliko je efikasna ova metoda?
Iskustva mnogih baštovana potvrđuju da paradajz posađen s koprivom bolje napreduje. Rast je brži, biljke su jače, a prinos obilniji. Neki izvori tvrde da je efekt sličan ili bolji nego korišćenje komercijalnih gnojiva. Kopriva hrani biljku postupno, kako se razgrađuje, i daje stabilnu i dugotrajnu podršku razvoju paradajza.
Ova metoda posebno je korisna u organskoj proizvodnji, gdje su veštačka gnojiva isključena. Kopriva je potpuno prirodna, besplatna i dostupna gotovo svuda.
-
Dodatne koristi od koprive u vrtu
Kopriva nije korisna samo prilikom sadnje. Može se koristiti i kao tečno gnojivo. U tom slučaju se pravi fermentisana koprivina “čorba” – u posudu se stavi svježa kopriva i prelije vodom. Nakon 10–14 dana fermentacije, dobijena tečnost se razblaži s vodom u odnosu 1:10 i koristi za zalivanje biljaka.
Ova tečnost je puna hranljivih materija i služi kao prirodni “energetski napitak” za biljke. Može se koristiti jednom sedmično tokom sezone rasta.
Takođe, kopriva u vrtu privlači korisne insekte, a njen oštar miris odbija lisne vaši i druge štetočine. Neki baštovani čak sade koprivu namjerno u blizini vrtnih kultura kao prirodnu zaštitu.
-
Kada i gdje ne koristiti koprivu
Iako je kopriva korisna, treba je koristiti s mjerom. Ne preporučuje se dodavati je u velike količine jer tokom razgradnje može stvoriti previše toplote i naštetiti korijenu biljke. Takođe, ako se koristi fermentisana koprivina tečnost, ne treba pretjerivati s učestalošću – jednom sedmično je dovoljno.
Ne treba koristiti koprivu koja raste uz puteve ili na zagađenim mjestima, jer može sadržavati štetne materije iz okoline. Najbolje je brati koprivu u prirodi, daleko od izvora zagađenja.
-
Kombinacija sa drugim biljkama
Kopriva se odlično kombinuje sa kompostom, pepelom ili stajnjakom. Može se dodati u mješavinu za sadnju da pojača efekat ostalih organskih dodataka. Osim paradajza, pogodna je i za papriku, krastavce, tikvice i većinu plodovitog povrća.
