Naučna istraživanja pokazuju da godišnje doba u kojem je neko rođen može imati uticaj na njihov temperament, karakter i zdravlje. Evo kako različita godišnja doba mogu uticati na ljude:
Rođeni u proljeće:
Osobe rođene u proljeće često imaju visok nivo optimizma. Smatraju svaki problem prilikom za rast i razvoj. Proljeća djeca su često kreativna i sklonija umjetnosti. Istraživanja sugerišu da su prirodni vođe i često zauzimaju liderske pozicije. Takođe, imaju najmanji rizik od alergija.
Rođeni u ljeto:
Ljetnja djeca također su optimistična, ali su ambicioznija od proljećnih rođaka. Skloni su naglim promjenama raspoloženja i egoizmu, ali imaju snažnu intuiciju i precizan unutrašnji sat. Vole zabavu, lako sklapaju prijateljstva, ali imaju povišen rizik od problema s vidom i alergija na gluten.
Rođeni u jesen:
Jesenski rođeni mogu varirati između ravnodušnosti i perfekcionizma. Iako jesen često percipiramo kao sivo godišnje doba, ove osobe imaju najmanji rizik od depresije. Poznati su po sjajnim kognitivnim sposobnostima i često su uspješni u školi. Skloni su astmi i alergijama na hranu, ali su izdržljivi i snažni.
Rođeni u zimu:
Zimska djeca su kreativna i domišljata. Vole timski rad, posebno oni rođeni u januaru. Autentični su i često teže da se istaknu. Smatraju se najljubaznijima i najposlušnijima, često s dobrim smislom za humor. Međutim, imaju veći rizik od brzog rasta kortizola, što ih čini podložnijim stresu i problemima sa mentalnim zdravljem.
Svako godišnje doba nosi svoje karakteristike koje mogu oblikovati osobnost i zdravlje pojedinca. Iako su ovi utjecaji primijećeni u istraživanjima, individualne razlike su također važne i mnogi drugi faktori mogu utjecati na razvoj ličnosti i zdravlje osobe tokom njenog života.
BONUS:
Higijena i pravilno skladištenje namirnica su ključni za očuvanje njihove svježine, nutritivne vrijednosti i sigurnosti za konzumaciju. Evo nekoliko praktičnih savjeta kako pravilno skladištiti različite vrste namirnica:
Voće i povrće:Jabuke: Držite ih u kartonskoj kutiji u hladnjaku. To će produžiti njihov rok trajanja na oko dva tjedna.
Banane: Nakon kupovine, razdvojite ih iz grozda i držite ih u posudi za voće s rupicama. Ovo će usporiti njihovo sazrijevanje. Nemojte ih skladištiti zajedno s drugim voćem jer ubrzava njihovo zrenje.
Grožđe: Držite ga neoprano u hladnjaku sve do konzumiranja. Ne koristite plastične vrećice za skladištenje, a pranje prije skladištenja može ubrzati kvarenje.
Limun i naranče: Čuvajte ih u posudama s mogućnošću protoka zraka ili u korpi s rupicama na sobnoj temperaturi. Ako ih planirate duže koristiti, možete ih pohraniti u hladnjak, ali ih držite odvojeno od drugog voća i povrća.
Kuhana jela:Prije stavljanja u hladnjak, ohladite kuhana jela u hladnoj vodi ili uz pomoć leda. To će smanjiti stvaranje prevelike vlažnosti u hladnjaku i sprječiti razmnožavanje mikroorganizama.
Pokrijte kuhana jela kako biste spriječili isušivanje i prenošenje mirisa na druge namirnice. Također, to će smanjiti rizik od križne kontaminacije.
Opća pravila:Namirnice poput mesa ili ribe koje su namočene u maslinovo ulje mogu se čuvati u hladnjaku do nekoliko dana.
Svježi kupus i začini trebaju biti čuvani dalje od izvora topline kako bi se sačuvala njihova svježina i nutritivni sastav.
Pravilno skladištenje namirnica pomaže u sprječavanju kvarenja, očuvanju nutritivnih vrijednosti i osigurava njihovu sigurnost za konzumaciju. Slijedeći ove smjernice, možete efikasno upravljati svojim hladnjakom i održavati svoje zalihe svježim i sigurnim za jelo.
