Dok zima polako se bliži kraju i dani postaju duži, priroda se priprema za proljetno buđenje. Mnogi od nas željno iščekuju prve znakove toplijih dana, a jedan od najpoznatijih narodnih pokazatelja dolaska proljeća je pojava džemreta. Ovaj drevni meteorološki fenomen, koji vuče korijene iz turskog jezika, označava postepeno zagrijavanje zraka, vode i zemlje. Smatra se da džemre donosi blagi porast temperatura i simbolično označava kraj zimskih hladnoća.
Šta je džemre i kada dolazi?
Džemre je topla zračna struja koja postepeno uklanja zimski mraz i budi prirodu iz sna. Prema narodnim vjerovanjima, postoje tri džemreta koja se pojavljuju u februaru i martu:
19. februara – prvo džemre „udara“ u zrak, donoseći zagrijavanje atmosfere i smanjenje mrazeva.
26. februara – drugo džemre stiže u vodu, nakon čega se očekuje prestanak zaleđivanja rijeka i jezera.
5. marta – treće džemre „puca“ u zemlju, označavajući konačni dolazak toplijih dana i početak proljetnog topljenja.
Narodna vjerovanja o džemretu
Prema starim pričama, s prvim džemretom priroda počinje pokazivati znakove života. Pojavljuju se prvi pupoljci, a snježne livade krase visibabe i ljubičice. Stari kazuju da džemre nije samo meteorološki fenomen, već i simbol promjena u prirodi, kada Sunce počinje pokazivati svoju snagu nakon dugih zimskih noći.
Babine huke – borba zime i proljeća
Nakon pojave trećeg džemreta dolazi još jedan specifičan period poznat kao babine huke, koji traje od 10. do 17. marta. Ovaj period donosi nagle promjene vremena – sunce, kišu, snijeg i jak vjetar, simbolizujući borbu između zime i proljeća. Ljudi su kroz historiju pratili ove promjene kako bi znali kada mogu očekivati stabilnije vremenske prilike.
Narodni kalendar i značajni datumi
Osim džemreta i babinih huka, narodni kalendar bilježi i druge važne datume koji označavaju promjene godišnjih doba:
- 20. – 25. april – Goveđa zima (sitei-sevr), posljednji dani odlazeće zime.
- 6. maj – Rozi-Hidr ili Jurjev, narodni početak ljeta.
- 2. august – Aliđun, jedna od najvažnijih bošnjačkih svetkovina, obilježava Ilindan.
- 14. august – Pola ljeta, trenutak kada se ljetna sezona bliži kraju.
- 28. august – 21. septembar – Međunjevice, posljednje tri sedmice kalendarskog ljeta.
- 12. oktobar – Miholjsko ili bablje ljeto, kratki povratak toplog vremena u jesen.
- 8. novembar – Rozi-kasum, početak zime prema narodnom vjerovanju.
- 22. decembar – 30. januar – Zemherije, najhladniji dani u godini.
- 22. decembar – 30. januar – Erbein, prvih 40 dana zime.
Zaključak
Džemreta su prvi znakovi proljetnog buđenja prirode i dugo su bila važan dio narodnih vjerovanja. Iako danas imamo precizne meteorološke prognoze, mnogi i dalje prate ove tradicionalne pokazatelje kako bi se pripremili za promjene u vremenskim prilikama. Priroda ima svoj ritam, a džemreta su jedan od načina na koji nam pokazuje da je proljeće na putu.
Ovi drevni narodni kalendari i vjerovanja i dalje imaju značaj u mnogim zajednicama, ne samo kao meteorološki pokazatelji već i kao simboli dublje povezanosti čovjeka s prirodom. Posmatranjem džemreta i drugih vremenskih fenomena, naši preci su znali kada započeti poljoprivredne radove, kako prilagoditi svoje aktivnosti i kada očekivati preokrete u vremenu. Ova znanja su se prenosila s generacije na generaciju, obogaćujući kulturnu baštinu naroda.
Danas, u vremenu modernih tehnologija i vremenskih prognoza, možda više ne zavisimo od narodnih kalendara, ali njihova simbolika i dalje živi. Oni nas podsjećaju da priroda funkcioniše po svom nepromjenjivom ciklusu, bez obzira na sve promjene koje se dešavaju u svijetu. Zato je važno cijeniti i čuvati ove drevne mudrosti, jer one odražavaju suštinsku vezu između čovjeka i prirode koja nikada ne prestaje da nas fascinira.
