Bolesti bubrega sve su češće i spadaju među vodeće uzroke kroničnih zdravstvenih problema u svijetu. Njihova ozbiljnost ne leži samo u učestalosti, već i u činjenici da vrlo dugo mogu napredovati bez izraženih simptoma. To znači da mnogi ljudi godinama žive s oštećenjem bubrega, a da toga nisu svjesni. Kad simptomi napokon postanu vidljivi, šteta je često već velika.
Kronična bolest bubrega (KBB) zahvaća oko 10% svjetske populacije. Samo u Srbiji više od 700.000 ljudi boluje od nekog oblika bubrežne bolesti. Ako se bolest ne otkrije na vrijeme, može dovesti do potpunog zatajenja bubrega, čime pacijent postaje ovisan o dijalizi ili transplantaciji. Osim toga, bolest bubrega često je povezana s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara.
-
Zašto se bolest bubrega teško prepoznaje
Jedan od najvećih problema s bolestima bubrega jest njihova “nevidljivost” u ranoj fazi. Zbog toga se često naziva i “tihim ubojicom”. Simptomi se ne javljaju dok funkcija bubrega ne opadne ispod 20-30%, a neki pacijenti čak ni tada ne prepoznaju ozbiljnost situacije.
Bubrezi imaju veliku sposobnost kompenzacije — mogu raditi s drastično smanjenim kapacitetom bez vidljivih problema. Međutim, kada izgube više od 90% svoje funkcije, tijelo više ne može održavati ravnotežu tekućina i elektrolita, niti se učinkovito rješavati toksina, što vodi u niz ozbiljnih komplikacija.
-
Rani znakovi upozorenja na bolest bubrega
Gubitak apetita i mučnina
Oštećeni bubrezi ne mogu učinkovito izbacivati toksine iz tijela, što dovodi do nakupljanja štetnih tvari u krvi. To može uzrokovati mučninu, povraćanje i gubitak apetita. Mnogi pacijenti primijete da jedu manje ili gube na težini bez očitog razloga.
Stalni umor i slabokrvnost
Bubrezi proizvode hormon eritropoetin, koji potiče stvaranje crvenih krvnih stanica. Kada funkcija bubrega opadne, smanjuje se i razina ovog hormona, što dovodi do anemije. Posljedica je osjećaj kroničnog umora, slabosti i nedostatka energije, čak i uz dovoljno sna.
Suha koža i svrbež
Nakupljanje toksina u krvi može izazvati iritaciju kože i neugodan svrbež, osobito noću. Koža postaje suha, ljuskava i sklona pucanju. Taj simptom često se zanemaruje, ali može biti znak ozbiljnog problema s bubrezima.
Promjene u izgledu urina
Jedan od prvih pokazatelja bubrežne bolesti mogu biti promjene u mokraći. To uključuje pojavu pjene, mutnoću, promjenu boje (tamnožuta ili smeđa), kao i prisutnost krvi. Također, može doći do češćeg mokrenja, osobito noću, ili osjećaja peckanja prilikom mokrenja.
Bol u donjem dijelu leđa
Iako se često pripisuje mišićnim ili koštanim problemima, bol u donjem dijelu leđa može biti povezana s bubrezima, osobito ako je praćena drugim simptomima. Tradicionalna kineska medicina često povezuje ovu bol s energetskim disbalansom u bubrezima.
Neugodan zadah i metalni okus
Povišena razina ureje u krvi može uzrokovati zadah nalik na amonijak i metalni okus u ustima. Pacijenti ponekad kažu da im hrana ima “čudan” okus ili da im se zgadi meso. Ovi simptomi ukazuju na napredovanje bolesti.
Visok tlak kod mladih ljudi
Bolesti bubrega mogu uzrokovati povišeni krvni tlak, čak i kod mladih i inače zdravih osoba. Oštećeni bubrezi gube sposobnost regulacije volumena tekućine i hormona odgovornih za krvni tlak. Stoga se iznenadna hipertenzija u mlađih osoba uvijek mora shvatiti ozbiljno.
-
Kako čuvati zdravlje bubrega
Prevencija i očuvanje zdravlja bubrega zahtijevaju svakodnevne, jednostavne navike. Prema dr. Jingduanu Yangu, važno je izbjegavati sve što dodatno opterećuje bubrege. To uključuje prerađenu hranu, kontakt s teškim metalima, pušenje i korištenje plastičnih posuda za tople napitke.
Korištenje antioksidansa kroz prehranu također ima pozitivan učinak. Hrana bogata antocijaninima (npr. borovnice, crne ribizle), vitaminom C (agrumi, paprika) i vitaminom E (orašasti plodovi, biljna ulja) može pomoći u smanjenju upalnih procesa i oksidativnog stresa u organizmu.
Također se preporučuje redovita tjelovježba, održavanje zdrave tjelesne težine, kontrola krvnog tlaka i šećera u krvi, kao i izbjegavanje nepotrebne upotrebe lijekova koji mogu štetiti bubrezima, poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (npr. ibuprofen).
Redoviti pregledi, osobito kod osoba u rizičnim skupinama (dijabetičari, osobe s hipertenzijom, pušači, stariji od 60 godina), ključni su za rano otkrivanje bolesti i sprječavanje njezina napredovanja.
