Dugotrajna autoimuna bolest koja najčešće pogađa zglobove, ali može zahvatiti i druge organe je reumatoidni artritis (RA). Kod ove bolesti, imuni sistem greškom napada vlastito tkivo, što dovodi do hronične upale. Iako se RA prvenstveno povezuje sa zglobovima, njegovi efekti mogu biti znatno širi – uključujući oštećenja kože, očiju, pluća, srca i krvnih sudova. Ova bolest ne bira starost, ali najčešće se javlja između 30. i 60. godine, s tim da su žene pogođene češće nego muškarci. Faktori poput pušenja i gojaznosti mogu povećati rizik ili pogoršati tok bolesti. Rana dijagnoza i početak liječenja igraju ključnu ulogu u ublažavanju simptoma i sprečavanju dugotrajnih komplikacija.
Rani simptomi reumatoidnog artritisa
U ranoj fazi bolesti, simptomi su često blagi, ali postepeno postaju izraženiji. Najčešći rani znakovi uključuju:
- Osjetljive, otečene i tople zglobove
- Jutarnju ukočenost koja traje duže od 30 minuta
- Hronični umor
- Blago povišenu temperaturu
- Smanjen apetit i gubitak tjelesne mase
U početku su pogođeni manji zglobovi – šake, prsti na rukama i nogama. Bolest obično pogađa zglobove simetrično, što znači da ako je jedan zglob zahvaćen na desnoj strani, isti zglob će često biti pogođen i na lijevoj.
Širenje bolesti i sistemski simptomi
Kako RA napreduje, upala se može proširiti na veće zglobove poput koljena, laktova, kukova i ramena. Kod otprilike 40% oboljelih, reumatoidni artritis zahvata i druge dijelove tijela. Mogu se javiti problemi s očima (suhoća, bol, crvenilo), kožom (reumatoidni čvorovi), plućima (upale i ožiljci), srcem (upala srčane ovojnice) i krvnim sudovima (vaskulitis).
Ovi sistemski simptomi mogu biti ozbiljni i zahtijevaju dodatnu medicinsku pažnju. RA se zato ne smije posmatrati isključivo kao bolest zglobova.
Faktori rizika
Nekoliko faktora može povećati rizik za razvoj RA:
- Genetska predispozicija: Ako član porodice boluje od RA, rizik se povećava.
- Pušenje: Pušači imaju veći rizik, a kod oboljelih pušenje pogoršava tok bolesti.
- Gojaznost: Prekomjerna težina dodatno opterećuje zglobove i podstiče upalu.
- Pol: Žene su tri puta češće pogođene od muškaraca.
- Hormonske promjene: Trudnoća, menopauza i kontracepcijske pilule mogu uticati na pojavu i tok bolesti.
Komplikacije reumatoidnog artritisa
Bez odgovarajućeg liječenja, RA može izazvati brojne komplikacije:
- Osteoporoza: Dugotrajna upala i upotreba kortikosteroida mogu oslabiti kosti.
- Reumatoidni čvorovi: Čvorići ispod kože, često oko laktova.
- Sjogrenov sindrom: Suhoća očiju i usta zbog upale žlijezda.
- Povećan rizik od infekcija: Slabiji imuni sistem zbog bolesti i terapije.
- Karpalni tunel: Upala može stisnuti nerve u zapešću, što uzrokuje trnce i bol.
- Problemi sa srcem i plućima: Upala može zahvatiti srčani mišić, plućno tkivo i krvne sudove.
- Limfomi: Hronična upala povezana je s većim rizikom od određenih vrsta raka.
Važnost rane dijagnoze i liječenja
Brza reakcija nakon pojave prvih simptoma ključna je za usporavanje bolesti i sprečavanje oštećenja zglobova. Rana dijagnoza omogućava započinjanje terapije koja može kontrolisati upalu, smanjiti bol i usporiti napredovanje bolesti. Liječenje uključuje lijekove kao što su nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIL), kortikosteroidi, konvencionalni antireumatski lijekovi (npr. metotreksat), te biološka terapija. Osim medikamentne terapije, važni su i fizikalna terapija, pravilna ishrana i prestanak pušenja.
Zaključak
Reumatoidni artritis je ozbiljna bolest koja, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do invaliditeta i ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Nije rezervisan za starije osobe – može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Prvi simptomi se ne smiju zanemarivati. Ako osjetite trajnu ukočenost, bol i oticanje zglobova, obratite se ljekaru. Pravovremena dijagnoza, odgovarajuće liječenje i zdrave životne navike ključ su za kvalitetniji život sa ovom bolešću.
