Priča o Redžepu Kastratiju, koji je rođen u malom selu u blizini Prizrena, otkriva fascinantnu priču koja baca svjetlo na duboko ukorijenjeni običaj albanskih dogovorenih brakova. Nakon što je proslavio svoj 61. rođendan, Redžep je odlučio slijediti ovu tradiciju. Nakon smrti njegove prethodne supruge, što se nažalost dogodilo 2000. godine, Redžep je bio spreman platiti 3000 eura za novi brak. Međutim, na sam dan vjenčanja iznenađen je kad mu je umjesto očekivane 35-godišnjakinje predstavljena 19-godišnjakinja. Unatoč značajnoj dobnoj razlici, hrabro je prihvatio ovu novu vezu.
Redžepova priča sama po sebi izaziva divljenje, a zajedno s njegovom suprugom Valentinom ima i sina po imenu Diamant.
No, važno je napomenuti da su dogovoreni brakovi još uvijek raširen običaj među Albancima. Dok se broj unučadi Redžepa Kastratija ne zna točno, važno je napomenuti da je imao oko pedesetak unučadi prije nego što je njegov sin Diamant došao na svijet. Posljednjih godina, primjećuje se povećani broj brakova između Albanaca i Srba. Albanke često biraju starije muškarce za svoje partnere, opravdavajući to činjenicom da je to bolja opcija nego ostati same.U međuvremenu, mlade Albanke sve češće napuštaju ruralna područja kako bi se obrazovale i radile u gradovima, budući da mnoge izbjegavaju život na selu. Zbog ovog trenda, u srpskim selima često postoji višak neženjenih muškaraca. No, sve više ljudi, posebno potencijalnih udvarača, prihvaća brakove s Albanama.
Važno je napomenuti da u Albaniji postoji više žena nego muškaraca, što povećava šanse da mnoge žene ostanu neudane. U albanskoj kulturi smatra se sramotnim ostati nevjenčan, pa je brak izvan vlastite vjere često prihvaćen kao alternativa.Godine 2005., etnologinja Jasna Jojić istaknula je da su albanske nevjeste često birale Srbe za supružnike, što ih je dovodilo do putovanja u južnu Srbiju kako bi uspostavile brak. Nekada su ruralna područja Srbije imala višak neoženjenih muškaraca u usporedbi s neudatim ženama, uglavnom zbog iseljavanja žena u gradove. Međutim, taj trend se promijenio s modernizacijom sela i poboljšanjem ekonomske stabilnosti, uz veći pristup internetu i povećane prihode. Kako je primijetila Jojić, situacija se neprestano mijenja i razvija.
