Sud Bosne i Hercegovine vratio je zahtjev Tužilaštvu BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, navodeći niz procesnih i materijalnih grešaka. Kako prenosi portal Istraga, Sud je dao nalog Tužilaštvu da do kraja dana dostavi ispravljeni zahtjev koji će biti u skladu sa zakonskim procedurama.
Zahtjev s ozbiljnim propustima
U dokumentu koji je potpisala tužiteljica Vedrana Mijović zatraženo je raspisivanje međunarodne potjernice ne samo za Miloradom Dodikom već i za Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem. Svi su osumnjičeni za krivično djelo rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Međutim, Tužilaštvo je napravilo ozbiljan propust jer su Stevandić i Višković fizički prisutni u BiH, što znači da za njih nije potrebno raspisivanje međunarodne potjernice. Zbog tog proceduralnog propusta, Sud BiH je odbio zahtjev i vratio ga Tužilaštvu na doradu.
Dalji koraci Tužilaštva i moguće raspisivanje potjernice
Ukoliko Tužilaštvo dostavi ispravljeni prijedlog u skladu sa zakonskim normama, Sud BiH bi mogao donijeti odluku o raspisivanju međunarodne potjernice za Dodikom već narednog dana. Međutim, iako Sud BiH može donijeti takvu odluku, to ne znači da će potjernica odmah biti vidljiva u sistemu Interpola.
Prema proceduri, nakon što Sud BiH odobri potjernicu, dokumenti se šalju Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja je nadležna za dalje postupanje. Ova direkcija zatim provjerava formalne elemente zahtjeva prije nego što ga proslijedi sjedištu Interpola u Lyonu. Tamo slijedi dodatna provjera svih pravnih i tehničkih aspekata, što može potrajati nekoliko dana. Tek nakon što Interpol potvrdi valjanost zahtjeva, potjernica može biti ubačena u međunarodni sistem.
Moguće komplikacije u postupku
Ipak, postoji ozbiljan problem koji bi mogao otežati realizaciju potjernice. Postoji mogućnost da se Dodik vrati u BiH prije nego što Interpol uvrsti potjernicu u svoj sistem. U tom slučaju, međunarodna potjernica ne bi imala pravni učinak, jer bi osumnjičeni bio na teritoriji države koja ga traži. Ako bi se Dodik vratio u BiH prije izdavanja potjernice, organi gonjenja bi morali primijeniti druge mehanizme za njegovo hapšenje.
Ko još može raspisati potjernicu?
Prema važećim zakonima, međunarodnu potjernicu za Miloradom Dodikom može raspisati i ministar pravde BiH. Trenutno tu funkciju obavlja Davor Bunoza iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Ukoliko bi Ministarstvo pravde BiH donijelo takvu odluku, proces bi mogao biti ubrzan, ali i dalje zavisi od međunarodnih procedura Interpola.
Pozadina slučaja i trenutna situacija
Tužilaštvo BiH tereti Milorada Dodika za krivično djelo napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Od 14. marta 2024. godine na snazi je centralna potraga za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem. Ipak, do sada nijedna policijska agencija u BiH nije izvršila hapšenje ovih osumnjičenih lica.
U međuvremenu, Milorad Dodik je napustio Bosnu i Hercegovinu i otputovao u Izrael, gde prisustvuje konferenciji posvećenoj borbi protiv antisemitizma. Njegov odlazak iz zemlje dodatno komplikuje pravne procese, jer otežava sprovođenje eventualnog hapšenja u slučaju validne međunarodne potjernice.
Zaključak
Postupak raspisivanja međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom suočava se s nizom pravnih i proceduralnih izazova. Tužilaštvo BiH mora ispraviti formalne propuste kako bi Sud BiH mogao donijeti odluku u skladu sa zakonskim okvirom. Čak i ako se potjernica odobri, njen ulazak u sistem Interpola zavisi od dodatnih provera, što može potrajati. Istovremeno, postoji mogućnost da se Dodik vrati u BiH prije nego što Interpol obradi potjernicu, čime bi se dodatno zakomplikovala mogućnost njegovog hapšenja putem međunarodnih mehanizama.
