Jelena Karleuša, pop pjevačica poznata po svojim kontroverznim javnim istupima, ponovo je izazvala lavinu reakcija na društvenim mrežama. Ovaj put meta njenih napada su novinari televizije N1, koje je javno optužila i pozvala na nasilje. Status koji je objavila na mreži X (nekadašnji Twitter) izazvao je osudu javnosti i zabrinutost zbog potencijalnih posljedica koje ovakve izjave mogu imati.
U svom statusu Karleuša navodi:
„Šta ste sejali bolesnu mržnju i laži sejali ste. Srpski narod vam neće oprostiti. Poručujem javno – Jelena Karleuša poziva na nasilje nad zaposlenima u N1.“
Ova rečenica, napisana u trećem licu kao da je izveštaj, dodatno je pojačala kontraverzu. Komentari korisnika mreže X brzo su preplavili objavu, od kojih je većina izražavala zabrinutost i negodovanje zbog retorike koju koristi popularna ličnost sa velikim brojem pratilaca.
-
N1 u fokusu zbog izvještavanja
Napad na novinare N1 uslijedio je neposredno nakon što je taj medij objavio vijest o njenoj prethodnoj spornoj objavi u kojoj je pozivala na nasilje nad studentima. N1 je, kao i mnogi drugi mediji, izvještavao o sve češćim verbalnim ispadima Karleuše i njihovom potencijalnom uticaju na javni diskurs. Međutim, pjevačica je ovaj potez očito doživjela kao lični napad, te je odlučila da odgovori.
Televizija N1 nije zvanično reagovala na posljednje uvrede, ali je njihova redakcija već ranije isticala da se novinari svakodnevno suočavaju sa prijetnjama i pritiscima. U ovom slučaju, dodatni problem predstavlja činjenica da je osoba sa uticajem javno pozvala na nasilje, što prema mnogim tumačenjima može predstavljati kršenje zakona i poticanje na nasilje prema medijskim radnicima.
-
Kontroverzna izjava o studentima
Dan ranije, Karleuša je izazvala veliki broj negativnih reakcija svojom objavom u kojoj se osvrnula na studentske proteste. U svom statusu napisala je:
„Vučiću, baci im Kobre da se igraju. Molim te“.
Ova izjava se odnosi na proteste studenata koji su se odvijali ispred zgrade Predsjedništva Srbije, a u kojima su studenti izražavali nezadovoljstvo zbog aktuelne političke situacije i načina na koji se vodi država. Poziv na angažovanje specijalnih jedinica vojne policije, tzv. “Kobri”, mnogi su shvatili kao direktan poziv na nasilno razbijanje protesta, što je dodatno uznemirilo javnost.
-
Vučićeva izjava kao povod
U svojoj objavi, Karleuša se referisala na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića iz decembra, kada je rekao:
„Da izađem da ih vređam, da izađem da se tučem, da izvedem Kobre da ih razbacamo sve, ne bi trebalo šest-sedam sekundi, niko me nije palo na pamet“.
Iako je Vučić tu izjavu dao u kontekstu demantovanja navoda da bi koristio silu nad studentima, Karleuša ju je očigledno iskoristila kao osnovu za svoj sarkastičan, ali opasan komentar. S obzirom na to da se radi o osjetljivom pitanju, u zemlji gdje su političke tenzije visoke, ovakvi istupi dodatno podižu temperaturu u javnom prostoru.
-
Odgovornost javnih ličnosti
Ono što dodatno zabrinjava u ovim slučajevima jeste činjenica da se radi o osobi koja ima stotine hiljada pratilaca na društvenim mrežama i koja ima značajan uticaj na javno mnjenje, naročito među mlađom populacijom. Kada javna ličnost koristi svoj prostor za širenje mržnje, prijetnji ili poziva na nasilje, to ne može ostati bez posljedica – kako pravnih, tako i društvenih.
Građani, organizacije za ljudska prava i pojedini političari javno su osudili Karleušine izjave, zahtijevajući od nadležnih institucija da reaguju. Na društvenim mrežama se sve češće postavlja pitanje zašto se ovakvi istupi ne sankcionišu i da li je moguće da neko koristi svoju popularnost za otvoreno poticanje na nasilje bez ikakvih posledica.
-
Reakcije korisnika mreža
U komentarima ispod objava, korisnici društvene mreže X su izražavali šok, bijes i nevjericu zbog ovakvih izjava. Neki su pisali:
„Poziv na nasilje nije šala. Ovo mora imati posljedice.“
Drugi su ukazivali na opasnost normalizacije nasilne retorike:
„Kada poznati ljudi šalju ovakve poruke, to može biti signal ekstremnijim pojedincima da djeluju.“
Neki komentari su bili satirični, ali mnogi su ozbiljno zahtijevali intervenciju tužilaštva i regulatornih tijela.
-
Pitanje granica slobode govora
Iako sloboda govora predstavlja temelj svakog demokratskog društva, ona nije apsolutna – pozivanje na nasilje, govor mržnje i prijetnje nisu zaštićeni oblici izražavanja. U ovom slučaju, reakcije javnosti ukazuju na to da je granica možda pređena. Kako će pravosuđe reagovati, ostaje da se vidi, ali jasno je da su poruke koje dolaze od uticajnih osoba sve manje bezazlene i sve više polarizuju društvo.
