Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem. Ova odluka izazvala je brojne reakcije u političkim i pravnim krugovima, a sama vijest potvrđena je i putem društvenih mreža od strane Milorada Dodika, koji je istakao podršku Srbije i drugih država u ovom slučaju.
Dodik je na svom zvaničnom nalogu objavio da ga je lično kontaktirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kako bi mu prenio informaciju da je Interpol uvažio žalbu Srbije i odbio zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene potjernice.
“Upravo me pozvao predsjednik Aleksandar Vučić da mi saopći da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za mnom. Hvala predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci i jasnoj i principijelnoj komunikaciji s Interpolom. Hvala i predsjedniku Orbanu, kao i predsjednicima svih ostalih država koje su uputile žalbu, razumijući političku pozadinu sudskog progona kojem sam izložen”, naveo je Dodik u svojoj objavi.
Odluka Interpola donesena je na osnovu člana 3. statuta ove organizacije, koji jasno navodi da je politički progon zabranjen. Prema ovom članu, Interpol ne može intervenirati u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, što je bio ključni argument za odbijanje zahtjeva Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, Sud Bosne i Hercegovine ranije je donio odluku o raspisivanju potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, nakon što se nisu odazvali na pozive pravosudnih institucija BiH. Dodik je osumnjičen za krivično djelo napada na ustavni poredak BiH, zbog čega je protiv njega pokrenut sudski proces. Međutim, prema njegovim tvrdnjama, ovaj postupak je isključivo politički motivisan i dio je šire strategije usmjerene protiv njega i vlasti Republike Srpske.
Reakcije na odluku Interpola bile su podijeljene. Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj pozdravili su odluku i istakli da je riječ o potvrdi da se protiv Dodika i Stevandića vodi politički progon. S druge strane, pravni eksperti i predstavnici institucija Bosne i Hercegovine izrazili su nezadovoljstvo ovakvim ishodom, tvrdeći da se na taj način obesmišljava rad pravosudnih organa BiH.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine u tehničkom mandatu, Nenad Nešić, izjavio je da je odluka Interpola dokaz da pravosudni organi BiH djeluju selektivno i da se u ovom slučaju radilo o očiglednom pokušaju političkog obračuna. “Ovo je još jedan pokazatelj kako se pravosuđe u BiH koristi za političke obračune. Odluka Interpola jasno pokazuje da međunarodna zajednica ne prihvata ovakve metode i da je ovdje riječ o politizaciji pravosudnog sistema”, rekao je Nešić.
S druge strane, pravni analitičari iz Federacije BiH tvrde da je ova odluka rezultat diplomatskih pritisaka i lobiranja, te da ne znači nužno da Dodik i Stevandić nisu odgovorni za djela za koja ih tereti Sud BiH. Prema njima, odbijanje potjernice ne znači da slučaj protiv njih neće biti nastavljen, već samo da ih Interpol neće tražiti van granica BiH.
Odluka Interpola dolazi u politički osjetljivom trenutku, dok se u BiH intenziviraju rasprave o pravosudnim reformama i nadležnostima državnih institucija. Takođe, odnosi između Republike Srpske i institucija Bosne i Hercegovine su sve napetiji, a Dodik često naglašava da se protiv njega vodi politički proces s ciljem destabilizacije vlasti u RS.
Nakon objavljivanja ove odluke, političke tenzije u zemlji su dodatno porasle. Dok vlasti Republike Srpske slave odluku Interpola kao svoju pobjedu, politički akteri u Sarajevu ističu da će pravosudni organi BiH nastaviti sa svojim radom i da će se Dodik i Stevandić kad-tad morati suočiti sa pravdom.
Kako će se situacija dalje razvijati i kakve će posljedice imati ova odluka Interpola po unutrašnje političke odnose u BiH, ostaje da se vidi. Međunarodna zajednica za sada se suzdržava od komentara, dok analitičari smatraju da bi ovaj slučaj mogao dodatno zaoštriti odnose između entiteta unutar Bosne i Hercegovine.
