Zeleni luk je jedan od simbola proleća i definitivno ga vole mnogi. Kao i sve druge vrste luka (crni, bijeli, crveni, praziluk, vlasac) ima široku primjenu. Uzgaja se više od pet hiljada godina i jedna je od najranijih kultiviranih kultura, a sada se uzgaja širom svijeta.
Luk je nutritivno bogatstvo jer sadrži velike količine vitamina A i C, posebno vitamina K. Tu su i vitamin E, vitamini B kompleksa i razni minerali i elementi: kalijum, natrijum, kalcijum, gvožđe, sumpor, fosfor, magnezijum, hrom, selen i mangan.
Osim što sadrži vitamine i minerale (kao što su vitamin C, vitamini B, vlakna), sadrži i flavonoide koji djeluju kao antioksidansi i smanjuju upalne procese u tijelu. Najčešće utiču na kardiovaskularne procese, dijabetes i neoplastične bolesti. Osim toga, luk takođe pozitivno utiče na imunitet – rekla je nutricionistkinja Natalija Nefedova u intervjuu za “Sputnjik”.
Takođe je istakla da luk pomaže u smanjenju unosa soli u organizam. Nutricionisti kažu da ga treba redovno konzumirati kako bi se spriječile bolesti.
Luk pozitivno utiče na imunitet
Jedini problem je loš zadah, ali ne iz usta, već iz kože, jer se kroz pore emituje miris luka – objašnjava Nefedova.
Međutim, neki ljudi imaju poteškoća s varenjem luka i trebali bi izbjegavati da ga jedu.
Ako imate osjetljiv želudac, gastritis ili povećanu kiselost, trebali biste ograničiti konzumaciju zelenog luka. Međutim, to ne znači da luk nikako ne treba jesti, već je potrebno jesti količinu luka koja zadovoljava organizam – zaključuje Nefedova.
