U Bosni i Hercegovini političke tenzije gotovo nikada ne jenjavaju, svaki potez iz vrha vlasti ima potencijal da izazove ozbiljne posljedice. Posljednja izjava članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, jasno je pokazala kolika je zabrinutost prisutna kada se u javni prostor unose ideje o angažmanu Oružanih snaga BiH u političke svrhe. Cvijanović je poslala oštru poruku svojim kolegama iz Predsjedništva, Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću, upozoravajući ih da je igranje s vojskom neprihvatljivo i opasno po stabilnost zemlje.
Prema njenim riječima, u posljednje vrijeme se sve češće može čuti retorika koja implicira mogućnost aktiviranja vojske kako bi se izvršio politički pritisak na Republiku Srpsku. Cvijanović ističe da takva ideja ne samo da narušava duh Dejtonskog sporazuma, već i otvara vrata ozbiljnim unutrašnjim sukobima, što je put kojim BiH ne smije krenuti.
Vojska nije politička alatka
Jedna od ključnih poruka koje je Cvijanović poslala jeste da Oružane snage BiH nisu i ne smiju biti sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva bilo kojeg pojedinca ili stranke. Vojska postoji da bi štitila zemlju od vanjskih prijetnji, a ne da bi se koristila kao sredstvo za disciplinovanje jednog entiteta ili naroda.
Korištenje OS BiH kao političkog mehanizma, kako kaže Cvijanović, značilo bi kraj svake ozbiljne institucionalne saradnje. Ona upozorava da bi takvo ponašanje bilo direktno kršenje ustavnih procedura i zakonodavnog okvira BiH, te bi izazvalo lančanu reakciju koja bi ugrozila mir i stabilnost.
Jasna poruka Republici Srpskoj
Cvijanović je naglasila da će Republika Srpska na svaki pokušaj političkog ili vojnog pritiska odgovoriti institucionalno, odlučno i u skladu sa zakonima koji štite nadležnosti entiteta. Ukoliko neko pokuša upotrijebiti Oružane snage kako bi izvršio pritisak na RS, naići će, kako kaže, na snažan i jasan odgovor.
Republika Srpska, prema njenim riječima, ima jasne stavove i neće pristati na bilo kakve prijetnje, ma iz kojeg pravca dolazile. Aktiviranje vojske u unutrašnjim političkim nesuglasicama ne samo da je neodgovorno, već i direktan napad na osnovne principe političkog dogovora u BiH.
Političke tenzije kao izgovor za krizu
Cvijanović upozorava da se stvara atmosfera u kojoj se vojna retorika koristi kao sredstvo za jačanje političkih pozicija. Tvrdi da neki politički akteri, nesposobni da postignu politički dogovor, pribjegavaju zapaljivoj retorici i prijetnjama kako bi uplašili građane i stvorili osjećaj vanrednog stanja.
Takva praksa, kako navodi, ne vodi ničemu dobrom. Umjesto da se gradi povjerenje i jača međuentitetska saradnja, pojedini lideri se ponašaju kao da je konfrontacija jedini put. To je, prema njenom mišljenju, recept za dublju podjelu i dodatnu destabilizaciju zemlje.
Institucije nisu privatni instrumenti
Još jedan važan segment njenog obraćanja jeste upozorenje da niko ne smije koristiti državne institucije kao svoj lični alat. Odluke o vojnim pitanjima ne mogu biti rezultat političkog hira, već ozbiljnog institucionalnog procesa koji uključuje dogovor svih članova Predsjedništva. Ignorisanje toga predstavlja opasnu tendenciju koja podriva sve ono što je postignuto nakon rata.
Cvijanović insistira da se politička neslaganja rješavaju za stolom, a ne kroz uniforme. Ako neko misli da se politička volja može nametnuti vojskom, onda ne razumije ni BiH ni ustavni sistem koji ju drži na okupu.
Poziv na odgovornost i dijalog
Na kraju, Cvijanović je pozvala sve političke aktere na odgovornost i ozbiljnost. Poručila je da vrijeme prijetnji treba biti stvar prošlosti, a fokus mora biti na dijalogu, kompromisu i poštovanju Ustava. Oružane snage moraju ostati van političkih obračuna i moraju služiti svojoj osnovnoj namjeni – zaštiti sigurnosti zemlje, a ne potpaljivanju unutrašnjih sukoba.
Bosna i Hercegovina, ističe ona, ima dovoljno problema i bez izazivanja dodatnih kriza. Ako se želi napredak, potrebno je više političke zrelosti, manje retorike i nimalo prijetnji silom.
