Jedno od najtežih zdravstvenih stanja srčani udar. Posljedice srčanog udara mogu biti veoma ozbiljne, ali mnogi ljudi, posebno žene, često nisu svjesni svih rizika i simptoma povezanih s ovim stanjem. Postoji nekoliko uobičajenih zabluda o srčanim udarima koje liječnici često susreću. Ove zablude mogu ometati prepoznavanje simptoma i odgađati pravovremenu medicinsku pomoć, što može biti opasno po život. U ovom tekstu ćemo razmotriti nekoliko najčešćih zabluda o srčanim udarima i objasniti kako prepoznati simptome te koje preventivne mjere mogu smanjiti rizik.
Zabluda 1: Srčani udar pogađa samo muškarce i starije osobe
Jedna od najraširenijih zabluda jest da srčani udari pogađaju isključivo muškarce, posebno starije muškarce. Iako je tačno da muškarci imaju veći rizik od srčanog udara u mlađoj dobi, srčani udari su glavni uzrok smrti i kod muškaraca i kod žena. Prema riječima kardiologinje dr. Estelle Darlyse Jean, bolesti srca su vodeći uzrok smrti kod žena, a žene često nisu svjesne tog rizika.
Zabluda da srčani udari rijetko pogađaju žene može dovesti do toga da žene ne prepoznaju simptome na vrijeme. Posebno su žene mlađe dobi podložne ignoriranju simptoma jer vjeruju da nisu u rizičnoj grupi. Statistike pokazuju da jedna od četiri smrti kod žena uzrokovana je bolestima srca, a rizik se povećava s godinama, posebno nakon menopauze.
Zabluda 2: Bol u prsima je uvijek glavni simptom
Iako je bol u prsima jedan od najpoznatijih i najčešćih simptoma srčanog udara, on nije jedini. Kod žena se simptomi srčanog udara mogu značajno razlikovati u odnosu na muškarce, što može otežati pravovremeno prepoznavanje problema.
Prema riječima dr. Jean, žene često doživljavaju netipične simptome, kao što su:
- Kratkoća daha
- Bol u čeljusti, vratu ili leđima
- Izrazita iscrpljenost
- Mučnina i povraćanje
Ovi simptomi mogu biti blaži i nespecifični, što dovodi do toga da mnoge žene zanemaruju te znakove ili ih pripisuju stresu, probavnim smetnjama ili drugim manje ozbiljnim stanjima. Upravo zbog toga, žene su sklonije prekasnom traženju medicinske pomoći, što povećava rizik od ozbiljnih posljedica.
Zabluda 3: Ako simptomi nisu jaki, nije potreban hitan pregled
Srčani udari ne moraju uvijek biti praćeni snažnim bolovima ili dramatičnim simptomima. Postoji koncept “tihog srčanog udara”, pri čemu osoba može doživjeti srčani udar s vrlo blagim ili gotovo neprimjetnim simptomima. Ova vrsta srčanog udara posebno je opasna jer prolazi neprimijećena i može ostaviti trajna oštećenja na srcu bez da je osoba svjesna.
Bez obzira na intenzitet simptoma, svaka nelagodnost u prsima, posebno ako je praćena kratkoćom daha, iscrpljenošću ili mučninom, trebala bi biti signal za hitnu medicinsku pomoć. Prepoznavanje blagih simptoma može spasiti život, jer rana intervencija može spriječiti trajno oštećenje srca.
Prevencija: Ključni faktor u zaštiti od srčanih udara
Prevencija je ključna za smanjenje rizika od srčanog udara, a zdravi stil života igra presudnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Prema dr. Danielle Belardo, zdrave životne navike mogu značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, bez obzira na pol ili dob.
1. Prestanak pušenja
Pušenje je jedan od najvažnijih faktora rizika za bolesti srca. Nikotin i druge štetne hemikalije iz cigareta oštećuju krvne sudove i povećavaju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, što može dovesti do srčanog udara. Istraživanja pokazuju da prestanak pušenja smanjuje rizik od srčanog udara za čak 50% unutar prve godine. Ovo je jedan od najučinkovitijih koraka koje osoba može poduzeti za poboljšanje zdravlja srca.
2. Zdrava ishrana
Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima (poput onih koje se nalaze u maslinovom ulju i ribi) i niskim unosom zasićenih masti i šećera može pomoći u održavanju zdravlja srca. Prehrana bogata vlaknima pomaže u regulaciji holesterola, što smanjuje rizik od nakupljanja plaka u arterijama, glavnog uzroka srčanih udara.
3. Redovna fizička aktivnost
Fizička aktivnost jača srce i poboljšava cirkulaciju, što pomaže u održavanju optimalnog nivoa krvnog pritiska i smanjuje rizik od srčanih bolesti. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, poput hodanja, plivanja ili biciklizma.
4. Kontrola stresa
Hronični stres može negativno utjecati na zdravlje srca, povećavajući krvni pritisak i stvarajući dodatni pritisak na kardiovaskularni sistem. Tehnike poput meditacije, joge i dubokog disanja mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju općeg zdravlja.
5. Redovni pregledi
Redovni posjeti ljekaru, uključujući kontrolu krvnog pritiska, nivoa holesterola i šećera u krvi, mogu pomoći u otkrivanju ranih znakova srčanih problema. Rano otkrivanje faktora rizika omogućava pravovremene intervencije koje mogu spriječiti razvoj ozbiljnih srčanih bolesti.
Zaključak
Zablude o srčanim udarima mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, jer otežavaju pravovremeno prepoznavanje i liječenje simptoma. Važno je razumjeti da srčani udari ne pogađaju samo muškarce i da simptomi kod žena mogu biti drugačiji i manje očiti. Poznavanje rizičnih faktora i provođenje preventivnih mjera, poput prestanka pušenja, zdrave ishrane i redovnih pregleda, ključni su koraci u zaštiti srca. Ne podcjenjujte simptome poput kratkoće daha, mučnine ili iscrpljenosti – oni mogu biti znak da vaše srce treba hitnu pomoć.
