Post je jedan od temelja duhovnog života u mnogim religijama, uključujući pravoslavlje. Tokom perioda posta, vjernici se suzdržavaju od određene hrane i pića kako bi očistili tijelo i duh, te se približili Bogu. Međutim, u današnjem vremenu, kada je prehrambena industrija izuzetno napredovala, često je teško razlučiti koja je hrana zaista posna, što može dovesti do nenamjernog kršenja posta.
Tradicionalna pravila posta
U pravoslavnoj tradiciji, tokom posta se izbjegavaju namirnice životinjskog porijekla, uključujući meso, jaja, sir i mlijeko. Vino i ulje su dozvoljeni samo subotom i nedjeljom, kao i na određene praznike poput Blagovijesti i Cvijeti, dok je riba dozvoljena samo na navedene praznike. Ova pravila imaju za cilj pomoći vjernicima da se fokusiraju na duhovni aspekt posta, suzdržavajući se od tjelesnih užitaka.
Izazovi modernog doba
Danas, s razvojem prehrambene industrije, na tržištu su dostupni mnogi proizvodi koji imitiraju tradicionalne namirnice, ali su biljnog porijekla. Primjeri uključuju šnicle i gulaš od soje, biljne masti, sireve i mlijeko na bazi biljnih proizvoda, te posni margarin. Iako su ovi proizvodi tehnički posni, postoji dilema da li njihova konzumacija narušava suštinu posta.
Jedan od problema je što neki od ovih proizvoda mogu sadržavati tragove sastojaka životinjskog porijekla. Na primjer, proizvođači su dužni navesti ako proizvod sadrži čak i minimalne količine bjelančevina životinjskog porijekla, što može zbuniti vjernike koji nastoje striktno poštovati pravila posta.
Preporuke za vjernike
Kako bi izbjegli ove dileme, preporučuje se konzumacija svježih i neobrađenih namirnica tokom posta. To uključuje svježe voće i povrće koje možete sami pripremiti, sa ili bez dodatka biljnog ulja, ovisno o vašim preferencijama. Margarin je u principu posan, kao i biljna mast i sve vrste jestivog ulja, pa i biljni sir kao nadomjestak za sir.
Međutim, važno je napomenuti da se u traženju posne hrane ne upadne u formalizam. Umjesto da se post svede na analizu hemijskog sastava hrane, treba se fokusirati na suštinu posta – duhovno uzdizanje, molitvu i suzdržavanje od prejedanja.
Duhovni aspekt posta
Post nije samo fizičko suzdržavanje od određene hrane, već i prilika za duhovno usavršavanje. To uključuje suzbijanje negativnih misli i ponašanja, pojačanu molitvu, ljubav prema Bogu i bližnjima, opraštanje i pomaganje onima kojima je pomoć potrebna.
Isus Hristos je savjetovao: “A kad postite, ne budite sumorni kao licemjeri, jer oni natmure lica svoja da se pokažu pred ljudima kako poste. A ti, kada postiš, namaži glavu svoju i lice svoje umij, da te ne vide ljudi kako postiš, nego Otac tvoj koji je u tajnosti, i Otac tvoj koji vidi tajno, uzvratiće tebi javno.” (Matej 6, 16-18).
Zaključak
U vremenu kada je teško razlučiti šta je zaista posno, vjernici bi trebali težiti jednostavnosti u ishrani tokom posta, fokusirajući se na svježe i neobrađene namirnice koje ne izazivaju sumnju. Važno je obratiti pažnju na deklaracije proizvoda, ali i ne opterećivati se sitnicama koje mogu odvući pažnju od suštine posta.
Post nije samo pitanje izbora hrane, već način da se čovjek duhovno pročisti, smiri um, oslobodi loših navika i usmjeri misli ka Bogu. Suzdržavanje od određenih namirnica trebalo bi nas podsjetiti na važnost uzdržavanja i u drugim aspektima života – od loših riječi, loših misli i djela koja ne priliče vjerniku.
Takođe, post je prilika da se pokaže milosrđe i solidarnost s onima koji su u teškoj situaciji. Dijeljenje hrane s onima koji je nemaju, pomaganje siromašnima i slabima, te činjenje dobrih djela jednako su važni aspekti posta. Umjesto da razmišljamo samo o tome šta smijemo ili ne smijemo jesti, trebalo bi da se zapitamo kako možemo postati bolji ljudi, više povezani s vjerom i bližnjima.
Konačno, post bi trebao donijeti unutrašnju radost, spokoj i osjećaj ispunjenosti, a ne opterećenost pravilima i ograničenjima. Pravi smisao posta ogleda se u jačanju karaktera, duhovnom rastu i približavanju Bogu kroz molitvu, poniznost i dobra djela.
