Dr. Danijela Jevtić iz Hitne pomoći upozorila je na opasnosti metaboličkog sindroma i kako tri ključna simptoma mogu povećati rizik od srčanog udara ili iznenadne srčane smrti. Metabolički sindrom obuhvata grupu metaboličkih poremećaja koji zajedno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.Ključni simptomi metaboličkog sindroma su:
Visok krvni pritisak: Vrijednosti iznad 135/80 mmHg.
Povećanje obima struka: Veći obim struka kod žena i muškaraca.
Povišen jutarnji nivo šećera u krvi: Vrijednosti iznad 6,1 mmol/L.
Povećani trigliceridi: Vrijednosti iznad 1,7 mmol/L.
Smanjeni HDL holesterol: Niske vrijednosti “dobrog” holesterola.
Dr. Jevtić je naglasila važnost prepoznavanja ovih simptoma jer je prisustvo tri od pet simptoma dovoljno za značajno povećanje rizika od srčanog udara ili iznenadne srčane smrti. Također je napomenula da visok krvni pritisak možete provjeriti mjerenjem pulsa na podnožju palca, a gojaznost može dovesti do problema s disanjem.
Pored obima struka, Dr. Jevtić je istakla važnost mjerenja obima vrata kao indikatora vaskularnih bolesti. Fizička neaktivnost je također identificirana kao moderni zdravstveni problem koji doprinosi metaboličkom sindromu.Preporučuje se redovno praćenje zdravstvenih parametara i usvajanje zdravog načina života kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti. Ako primijetite ove simptome, obratite se svom ljekaru radi procjene rizika i savjeta o daljim koracima za očuvanje zdravlja.
Metabolički sindrom
Metabolički sindrom je skupina metaboličkih poremećaja koja se manifestira inzulinskom rezistencijom, nakupljanjem masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), visokom razinom kolesterola i povišenim krvnim tlakom. Također je poznat kao sindrom X, prema terminu koji je prvi upotrijebio dr. Gerry Reaven 1988. godine.
Sindrom X
Sindrom X, koji je prvi opisao Gerry Reaven, uključuje:
Dijabetes tipa II
Pretilost
Hipertenziju
Dislipidemiju (povišeni trigliceridi, povišeni LDL-kolesterol i sniženi HDL-kolesterol)
Reaven je naglasio da je inzulinska rezistencija centralni čimbenik ovog sindroma. Unatoč njegovom neslaganju s nazivom “metabolički sindrom”, ovaj termin je postao uvriježen, posebno u Europi.
Kako nastaje metabolički sindrom?
Metabolički sindrom najčešće nastaje kao rezultat kombinacije genetskih faktora i načina života, uključujući:Izloženost stresu
Neredovita i nepravilna prehrana
Fizička neaktivnost
Nedostatak sna
Životni stil modernog čovjeka, posebno u zapadnjački orijentiranim društvima, pridonosi sve većoj učestalosti ovog sindroma. Pretjerani unos rafiniranih ugljikohidrata, zasićenih masnoća i trans-nezasićenih masnih kiselina može uzrokovati povišene razine kolesterola, triglicerida i inzulina, što vodi do metaboličkih poremećaja.
Kako se boriti protiv metaboličkog sindroma?
Borba protiv metaboličkog sindroma zahtijeva promjenu načina života na više razina:
Smanjenje tjelesne mase: Smanjenje energetskog unosa prva je mjera u liječenju. Gubitak tjelesne mase može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Zdrava prehrana:Smanjiti unos rafiniranih ugljikohidrata.
Povećati unos vlakana, voća i povrća.
Izbjegavati trans-masne kiseline i zasićene masti, te konzumirati zdrave masti poput onih iz ribe, orašastih plodova i maslinovog ulja.
Redovita fizička aktivnost: Vježbanje može poboljšati osjetljivost na inzulin, smanjiti abdominalnu pretilost i poboljšati lipidni profil.
Praćenje krvnog tlaka: Redovito mjerenje krvnog tlaka i njegovo održavanje unutar zdravih granica važni su za smanjenje rizika od srčanih bolesti.Kontrola stresa: Tehnike opuštanja, poput meditacije, joge i dubokog disanja, mogu pomoći u smanjenju razine stresa i pozitivno utjecati na cjelokupno zdravlje.Redoviti zdravstveni pregledi: Redoviti pregledi mogu pomoći u ranom otkrivanju i upravljanju simptomima metaboličkog sindroma.
