Mnogo je načina za pripremu zimnice. Tradicionalna fermentacija povrća, živa turšija jedno je od najstarijih i najzdravijih metoda konzerviranja povrća. Ovaj tradicionalni recept ne samo da čuva povrće za zimske mjesece, već stvara ukusnu i bogatu hranu prepunu probiotika, što doprinosi zdravlju crijeva. Fermentacija povrća uključuje proces u kojem se povrće čuva u slanoj vodi (presolu), omogućujući prirodnim bakterijama da pretvore šećere u mliječnu kiselinu. To povrću daje specifičan kiseli okus i produžava njegovu trajnost.
Sastojci za živu turšiju
Za pripremu žive turšije, potrebno je osigurati svježe i kvalitetno povrće, jer je to ključno za dobar krajnji rezultat. Potrebni sastojci su:
- Rajčice – u različitim nijansama zelene, ružičaste ili crvene boje (2 kilograma).
- Paprika – crvena, zelena ili žuta, prema ukusu (2 kilograma).
- Cvjetača – podijeljena na veće cvjetove (2 kilograma).
- Mrkva – očišćena i narezana na veće komade (2 kilograma).
- Krastavci – manji ili srednji, s oba kraja lagano odrezana (2 kilograma).
- Osim povrća, neophodna je morska sol. Količina soli ovisi o željenoj slanoći, ali preporučuje se malo više soli od prstohvata kako bi se postigla pravilna fermentacija.
Priprema povrća
Prije nego što započnete proces kiseljenja, važno je temeljito oprati svo povrće. Bakterije s površine povrća igraju ključnu ulogu u fermentaciji, pa je važno da povrće bude čisto, ali ne sterilno.
Rajčice: Kako bi fermentacija bila uspješna, potrebno je vilicom napraviti nekoliko rupa (2-3) u svakoj rajčici. To omogućava da sol i voda bolje prodru u unutrašnjost rajčice i sprječava njen raspad tijekom fermentacije.
Paprike: Nožem napravite mali rez u blizini gornjeg dijela paprike. Ovaj korak je važan kako bi se izbjegla pojava plijesni unutar paprike tijekom procesa fermentacije.
Krastavci: Odrežite krajeve krastavaca. Taj korak je bitan jer krajevi krastavaca sadrže enzime koji mogu ometati fermentaciju i učiniti povrće gorkim.
Mrkva i cvjetača: Ogulite mrkvu i odrežite krajeve, a cvjetaču podijelite na veće cvjetove.
Proces slaganja povrća
Nakon što ste pripremili povrće, sljedeći korak je pravilno složiti ga u spremnik. Koristite stakleni ili plastični spremnik pogodan za fermentaciju, jer metal može reagirati s kiselinama iz povrća i soli, što može negativno utjecati na okus.
Postavite prostranu plastičnu vrećicu unutar spremnika. Važno je da krajevi vrećice vire izvan spremnika kako biste kasnije lakše zatvorili smjesu.
Slažite povrće u redovima. Započnite s jednim redom rajčica, krastavaca, cvjetače, mrkve i paprike. Ponovite ovaj raspored dok ne potrošite sve povrće. Cilj je ravnomjerno rasporediti povrće kako bi sve bilo dobro uronjeno u presol i pravilno fermentiralo.
Priprema presola
Presol je mješavina vode i soli koja omogućuje konzerviranje i fermentaciju povrća. Važno je napomenuti da se presol ne kuha, već se priprema hladnim postupkom. Evo kako pripremiti presol:
Napunite posudu vodom: Uzmite posudu i napunite je vodom. Ova voda će služiti kao baza za presol. Zatim prebacite vodu u drugu posudu.
Dodajte morsku sol: U vodu dodajte morsku sol, pazeći da količina soli bude nešto veća od željene razine slanosti, jer će povrće upiti dio soli tijekom fermentacije. Sol treba biti potpuno otopljena u vodi kako bi se osiguralo ravnomjerno soljenje povrća.
Zalijevanje povrća: Nakon što ste pripremili presol, zalijte povrće u spremniku ovom mješavinom. Povrće mora biti potpuno potopljeno kako bi fermentacija bila uspješna. Ako povrće izranja na površinu, možete ga pritisnuti odgovarajućim utegom ili dodatno zavezati vrećicu kako bi ostalo pod vodom.
Proces fermentacije
Nakon što ste posložili povrće i zalili ga presolom, sljedeći korak je zatvaranje spremnika. Zatvorite plastičnu vrećicu unutar spremnika i poklopite posudu. Tako ćete spriječiti ulazak zraka, što može izazvati kvarenje povrća.
Spremnik stavite na hladno i tamno mjesto kako bi fermentacija mogla početi. Fermentacija povrća traje oko 3 do 4 tjedna, ovisno o temperaturi prostora i vrsti povrća. Tokom ovog perioda, mliječna kiselina će se razviti i dati povrću karakterističan kiseli okus. Povremeno provjeravajte fermentaciju i uklonite eventualnu pjenu koja se može pojaviti na površini.
Čuvanje i konzumacija
Nakon što je fermentacija završena, povrće možete premjestiti u staklene teglice i čuvati u hladnjaku. Turšija je gotova za konzumaciju, a možete je koristiti kao prilog uz glavna jela ili kao samostalan obrok.
Živa turšija je odličan način da očuvate povrće i uživate u njegovim blagodatima tokom cijele godine. Fermentacija ne samo da produžava rok trajanja povrća, već stvara i zdrave probiotike koji pomažu probavi i jačaju imunitet.
