Stigla je snažna poruka iz kabineta Željke Cvijanović, predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njena izjava dolazi u trenutku kada se političke tenzije u zemlji dodatno zaoštravaju, a potezi pravosuđa izazivaju ozbiljne reakcije. Povod za obraćanje bio je navod da je Tužilaštvo BiH izdalo naredbu za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića. Cvijanović je u svom govoru zatražila širi dijalog i podršku susjednih zemalja, pozivajući na ozbiljno preispitivanje trenutnog političkog kursa.
U svom obraćanju javnosti, Cvijanović je pozvala Srbiju i Hrvatsku, kao potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, da se uključe u obnovu dijaloga o budućnosti Bosne i Hercegovine. Prema njenim riječima, osnovna prava konstitutivnih naroda su ugrožena, dok se, pod izgovorom uspostave funkcionalne države, narušavaju ustavne nadležnosti entiteta. Istakla je da trenutna situacija ne vodi ka miru i stabilnosti, već ka dubljoj podjeli i sve većem nepovjerenju među narodima.
Posebno je naglasila da BiH može opstati samo ako se poštuju ravnoteža i uloga entiteta, kao i prava naroda koja su definisana Ustavom. Cvijanović smatra da se sve češće koristi pravosuđe kao instrument za politički obračun, te da je vrijeme da se vrati fokus na dijalog i političko rješenje, a ne na jednostrane poteze koje donose neizabrani pojedinci ili međunarodni činovnici.
Izrazila je zabrinutost zbog, kako navodi, sve češćih nedemokratskih praksi koje dolaze iz institucija koje ne odgovaraju domaćem stanovništvu. Pritom je kritikovala ulogu međunarodnih predstavnika koji, po njenim riječima, često prekoračuju svoja ovlaštenja i djeluju suprotno duhu Dejtonskog sporazuma. Takođe je ukazala na potrebu redefinisanja uloge visokog predstavnika u BiH i vraćanja njegovih nadležnosti u okvire koji su jasno definisani aneksima mirovnog sporazuma.
Cvijanović je u svom govoru iznijela i stav da bi podrška određenih političkih krugova izvan Evrope mogla pomoći stabilizaciji stanja u BiH. Spomenula je da bi eventualna ponovna angažovanost administracije bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa mogla otvoriti vrata novim pristupima koji ne bi favorizovali birokratske i centralizovane modele upravljanja, već rješenja koja su u skladu s realnim potrebama građana i specifičnostima zemlje.
Takođe, pozvala je na jačanje povjerenja građana u institucije oba entiteta, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Kako navodi, stabilna i funkcionalna BiH moguća je samo ako svi narodi osjete da su ravnopravni, a njihova prava i identitet zaštićeni.
U svjetlu sve napetije političke atmosfere, Cvijanović je uputila apel i međunarodnim bezbjednosnim strukturama. Pozvala je EUFOR i NATO da pojačaju svoje prisustvo na terenu, kako bi se spriječila bilo kakva destabilizacija i očuvao mir. Ipak, priznala je da takav potez može izazvati podijeljena mišljenja — dok jedni smatraju da dodatno prisustvo stranih snaga može donijeti sigurnost, drugi to vide kao signal da se situacija u BiH opasno komplikuje.
Dodala je da je važno prepoznati sve rizike koji mogu proisteći iz ignorisanja političke realnosti u zemlji. Bez uključivanja svih aktera u otvoren dijalog, teško je očekivati bilo kakav napredak. Smatra da je trenutak za političku zrelost i odgovornost svih, kako domaćih tako i međunarodnih struktura.
Na kraju obraćanja, Cvijanović je istakla da je glavni prioritet očuvanje mira i stabilnosti, ali ne nauštrb prava jednog naroda u korist drugog. Poručila je da BiH može biti održiva država samo ako se temelji na ravnoteži, međusobnom poštovanju i povjerenju. Pozivajući Srbiju i Hrvatsku na dijalog, jasno je poručila da politički problemi u BiH zahtijevaju šire regionalno razumijevanje i rješenja koja neće ignorisati stvarne potrebe njenih naroda.
