Nezamjenjiv dio modernog života postala je nosiva tehnologija.Uređaji poput pametnih satova i prstenova, postala je nezamjenjiv dio modernog života, a uređaji ove vrste omogućavaju korisnicima praćenje zdravstvenih parametara poput otkucaja srca, obrazaca spavanja, tjelesne temperature i menstrualnog ciklusa. Iako su ovakvi uređaji sve popularniji, medicinski stručnjaci i tehnološki eksperti pozivaju na oprez kada je riječ o njihovom korištenju u dijagnostici i tretmanu bolesti.
Prednosti nosive tehnologije
Nosiva tehnologija pruža značajne prednosti, naročito u praćenju i očuvanju zdravlja. Jedan od najistaknutijih primjera dolazi iz Velike Britanije, gdje je ministar zdravstva Wes Streeting predložio upotrebu nosivih uređaja za praćenje pacijenata nakon liječenja od raka. Ovakav pristup može olakšati zdravstvenim radnicima praćenje oporavka pacijenata, smanjujući potrebu za čestim kontrolama u bolnicama.
Pametni prstenovi, poput popularnog modela “Oura”, nude pacijentima mogućnost da dijele podatke sa svojim ljekarima. Na taj način zdravstveni stručnjaci mogu dobiti uvid u svakodnevne parametre pacijenata, što može doprinijeti ranom otkrivanju zdravstvenih problema.
Novinarka BBC-a Zoe Kleinman podijelila je svoje iskustvo s pametnim prstenom “Ultrahuman”. Uređaj ju je upozorio na blago povišenu tjelesnu temperaturu i nemiran san prije nego što je razvila simptome žučnih tegoba. Iako joj tada nije bila potrebna medicinska intervencija, njen primjer ilustruje potencijal ovih uređaja u prepoznavanju ranih znakova bolesti.
Kritike i izazovi nosive tehnologije
Uprkos prednostima, nosiva tehnologija nije bez izazova. Ljekari, poput doktorice Helen Salisbury, izražavaju zabrinutost da bi ovakvi uređaji mogli potaknuti pretjeranu brigu o zdravlju i stvoriti “društvo hipohondara”. Na primjer, abnormalni podaci, poput povećanog broja otkucaja srca, ne moraju nužno značiti ozbiljan zdravstveni problem, ali mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost kod korisnika.
„Zabrinuta sam da ćemo ljude poticati da stalno prate svoje tijelo i posjećuju ljekara čak i kada nema stvarne potrebe,“ izjavila je dr Salisbury. Ona također ističe da nosiva tehnologija ne može zamijeniti tradicionalne medicinske preglede za ozbiljne bolesti poput raka, gdje su detaljne analize i stručna procjena ključni.
Tehnička ograničenja nosive tehnologije
Stručnjaci za nosivu tehnologiju, poput Yanga Weija, upozoravaju na tehnička ograničenja ovih uređaja. Na primjer, podaci prikupljeni tokom kretanja mogu biti nepouzdani zbog smetnji ili nepravilnih očitanja. Dugotrajna mjerenja, poput EKG-a, često su ograničena kapacitetom baterije, što može otežati kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja.
Nedostatak međunarodnih standarda za nosive uređaje dodatno komplicira njihovu upotrebu u medicinske svrhe. Razlike u tačnosti i pouzdanosti između različitih proizvođača znače da podaci nisu uvijek dosljedni ili primjenjivi za dijagnostiku.
Jedan primjer potencijalnih problema dolazi iz iskustva Bena Wooda, čiji je pametni sat poslao upozorenje njegovoj supruzi o navodnoj saobraćajnoj nesreći. U stvarnosti, Ben je bio na trkaćoj stazi, gdje je zbog nespretne vožnje izazvao lažni alarm. Ovaj slučaj ukazuje na potrebu za pažljivom procjenom podataka s nosivih uređaja.
Zaključak
Nosiva tehnologija ima potencijal da unaprijedi praćenje zdravlja i pomogne u prepoznavanju rizičnih situacija, ali ne može u potpunosti zamijeniti stručnu medicinsku procjenu. Iako ljekari prepoznaju koristi ovih uređaja, poput poticanja zdravih navika i praćenja oporavka, također upozoravaju na rizike od prekomjernog oslanjanja na tehnologiju.
Ključna uloga nosive tehnologije trebala bi biti pružanje dodatnih informacija i podrška korisnicima u održavanju zdravlja, uz povjerenje u medicinske stručnjake i njihovu procjenu. Korištenje ovih uređaja s razumijevanjem njihovih ograničenja može pružiti značajne benefite, ali oprez ostaje neophodan kako bi se izbjegla nepotrebna anksioznost ili pogrešne interpretacije podataka.
Nosiva tehnologija je vrijedan alat, ali njezina prava snaga dolazi iz kombinacije s medicinskim znanjem i zdravim razumom. U tom balansu leži budućnost praćenja zdravlja i unapređenja kvaliteta života.
