Bosna i Hercegovina je, kao i mnoge druge zemlje, prošla kroz značajne ekonomske promjene u proteklom desetljeću. Ono što je očigledno, a što najviše pogađa građane, jeste rast cijena osnovnih namirnica, goriva i životnih troškova uopće. Prije deset godina, građani su mogli osjetno lakše priuštiti osnovne životne potrebe, ali danas je situacija znatno drugačija.
Cijene osnovnih namirnica prije deset godina
Prije desetak godina, cijene osnovnih namirnica u Bosni i Hercegovini bile su znatno niže. Građani su imali mogućnost kupiti veću količinu hrane za isti iznos novca nego što je to moguće danas. Prema podacima Srpskainfo, analiza usporednih cijena iz 2014. i 2024. godine pokazuje da su građani tada mogli nabaviti između 25 i 50 posto više hrane za isti iznos novca. Na primjer, s 1.000 maraka tada su mogli kupiti 120 kilograma riže, 150 kilograma brašna, 23 kilograma teletine, 21 kilogram svinjskog mesa i 31 kilogram piletine. Danas, za isti iznos, te količine su značajno manje.
Osim hrane, i gorivo je bilo pristupačnije. Za isti iznos novca, prije deset godina mogli su nabaviti oko 20 posto više goriva. Ovo smanjenje kupovne moći direktno je povezano s rastom cijena na globalnom i lokalnom nivou, ali i s inflacijom koja se kontinuirano povećava.
Utjecaj inflacije i drugih faktora
Iako je prosječna plaća u Bosni i Hercegovini porasla s približno 830 maraka u 2014. godini na 1.315 maraka u 2024. godini, taj rast plaća nije bio dovoljan da se kompenzira utjecaj inflacije. Ekonomisti ističu da svaki rast plaća prati i odgovarajuća stopa inflacije, što znači da realna kupovna moć građana ostaje ista ili se čak smanjuje. Inflacija je konstanta u ekonomiji, ali njen utjecaj varira ovisno o globalnim događajima i lokalnim ekonomskim politikama.
Dodatni faktori koji su utjecali na rast cijena uključuju pandemiju koronavirusa, sukobe u Ukrajini i Pojasu Gaze, što je dodatno destabiliziralo globalno tržište i utjecalo na lanac opskrbe. Ovi događaji doveli su do povećanja cijena sirovina i troškova transporta, što se na kraju odrazilo na krajnje potrošače.
Rast cijena stambene površine
Slična situacija je i na tržištu nekretnina. Cijene stambenih jedinica su u posljednjih deset godina doživjele dvostruki rast. Vrijednost jednog kvadratnog metra stambenog prostora danas je znatno veća nego što je bila prije deset godina, što dodatno otežava životni standard građana, posebno mladih parova i obitelji koje žele kupiti prvi stan.
Sindikalna potrošačka košarica
Podaci Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine za svibanj 2024. godine dodatno ilustriraju težinu trenutne situacije. Sindikalna potrošačka košarica, koja obuhvata osnovne potrebe četveročlane obitelji, iznosi 2.950,10 maraka. Prosječna plaća pokriva tek 45,25 posto te košarice, dok minimalna plaća pokriva samo 20,98 posto. Ovi podaci jasno ukazuju na to da je za mnoge građane osiguranje osnovnih životnih potreba postalo izrazito teško.
Pogled unazad, na stanje prije deset godina, otkriva kako su se cijene osnovnih namirnica u Bosni i Hercegovini znatno povećale. Iako su plaće u nominalnom iznosu porasle, inflacija i globalni ekonomski faktori su potkopali realnu kupovnu moć građana. Stanovnici Bosne i Hercegovine se danas suočavaju s realnošću u kojoj je osiguranje osnovnih životnih potreba izazovno, a rast cijena, posebno u sektorima hrane, goriva i nekretnina, stvara dodatni pritisak na ionako nategnute kućne budžete. Ovaj trend, ako se nastavi, zahtijevat će ozbiljne ekonomske reforme i mjere kako bi se poboljšao životni standard građana.
