Kako bi bili zdravi trebamo promjeniti svoje životne navike i povesti računa o svom zdravlju. Tako nam je svoju životnu priču ispričala Vukosava Dišlieski, penzionerka iz Beograda, koja je radila 37 godina u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić”. Ona se suočila se s dva moždana udara. U razgovoru za sajt “Budi mudar”, Vukosava je otvoreno podijelila svoju priču, naglašavajući kako je zanemarivanje visokog krvnog pritiska i nezdrave životne navike dovelo do ozbiljnih zdravstvenih problema. Danas, nakon što je izgubila 15 kilograma, redovno šeta i hrani se zdravije, osjeća se bolje nego ikad.

Prvi moždani udar bez upozorenja

Prije dvije godine, dok je provodila vrijeme u svojoj vikendici u Beškoj, Vukosava je doživjela prvi moždani udar. Bez ikakvih jasnih simptoma ili upozorenja, jednostavno je pala na travu. Kako se prisjeća, unuka je primijetila da nešto nije u redu – Vukosava je govorila nepovezano i izgovarala besmislice. Taj trenutak bio je presudan, jer je njen suprug brzo shvatio da mora hitno potražiti ljekarsku pomoć.

Kada je stigla u bolnicu, ljekari su utvrdili da je Vukosava doživjela moždani udar, poznat i kao šlog. Provela je 12 dana u bolnici gdje su joj urađene sve potrebne analize. Nakon tog perioda, otpuštena je s dijagnozom moždanog udara, uz napomenu da je primijećena “laka zakrivljenost lijeve ruke”.

Iako je prvi udar prošao bez ozbiljnijih trajnih posljedica, to je bio samo prvi znak da mora obratiti pažnju na svoje zdravlje.

Drugi moždani udar – upozoravajući simptomi

Samo 15 dana nakon prvog moždanog udara, Vukosava je doživjela i drugi šlog, ovog puta s jasnijim simptomima upozorenja. Kako opisuje, dan prije nego što je doživjela drugi udar, osjetila je snažnu glavobolju. Mislila je da je obična migrena, pa je uzela tabletu i otišla na spavanje. Međutim, naredno jutro je započelo normalno, ali dok je doručkovala, lijeva ruka joj je iznenada otkazala poslušnost, ispustivši tanjir na pod.

Odmah su je vratili u bolnicu “Sveti Sava”, gdje su ljekari ponovno reagovali brzo i adekvatno. Ovaj drugi udar bio je jasniji znak da njeno tijelo ne može više ignorisati zdravstvene probleme s kojima se suočavala – posebno hronično visok krvni pritisak.

Uzroci moždanog udara i važnost brige o zdravlju

Visok krvni pritisak je često tihi ubica, a zanemarivanje ovog stanja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Vukosava je priznala da je godinama ignorisala svoj visoki pritisak, što je vjerojatno bio glavni uzrok njenih moždanih udara. To iskustvo navelo ju je da svim ljudima savjetuje da ozbiljno shvate simptome visokog pritiska i redovno kontrolišu svoje zdravlje.

Moždani udar, ili šlog, nastaje kada krvni sudovi u mozgu postanu blokirani ili puknu, što rezultira prekidom protoka krvi i oštećenjem moždanog tkiva. Glavni faktori rizika za moždani udar su visok krvni pritisak, gojaznost, pušenje, nezdrava ishrana i nedostatak fizičke aktivnosti – svi ovi faktori igrali su ulogu u Vukosavinom zdravstvenom stanju.

Promjena životnih navika nakon moždanih udara

Nakon što je preživjela dva moždana udara, Vukosava je shvatila da mora napraviti značajne promjene u svom načinu života. Po savjetu svog kardiologa, odlučila je smršati i usmjeriti se ka zdravijem načinu života. Uspjela je da izgubi čak 15 kilograma, što je značajno doprinijelo poboljšanju njenog opšteg zdravstvenog stanja i smanjenju rizika od novih zdravstvenih problema.

Jedna od ključnih promjena bila je svakodnevna fizička aktivnost. Vukosava sada šeta 15 kilometara dnevno, što je nevjerovatan podvig za osobu koja je preživjela dva moždana udara. Šetnja nije samo poboljšala njenu fizičku kondiciju, već joj je pomogla i u smanjenju stresa, što je ključno za održavanje stabilnog krvnog pritiska.

Takođe, promijenila je i ishranu. Izbacila je prženu hranu, fokusirala se na domaće, zdrave namirnice, pa čak i sama mijesi hljeb. Ova promjena u ishrani pomogla je u regulaciji njenog krvnog pritiska i održavanju zdrave težine. Osim toga, Vukosava više ne koristi lijekove za smirenje koje je ranije uzimala pred spavanje, jer se sada osjeća smirenije i uravnoteženije.

Psihološki oporavak i važnost pozitivnog stava

Vukosava ističe da je njen oporavak bio uspješan ne samo zbog fizičkih promjena, već i zbog njenog mentalnog stava. Tokom boravka u bolnici, bila je izuzetno pozitivna. Čitala je knjige, rješavala ukrštene riječi i stalno se trudila da ostane mentalno aktivna. Ovaj mentalni angažman vjerojatno je pomogao da moždani udari ne ostave trajne kognitivne posljedice.

Nakon izlaska iz bolnice, Vukosava redovno ide na kontrole, ali ne razmišlja previše o mogućim lošim ishodima. Kako sama kaže, naučila je kako da se nosi sa stresom i izbjegava stresne situacije, što je nešto što je savladala tokom dugogodišnjeg rada s djecom.

Zaključak

Priča Vukosave Dišlieski primjer je kako moždani udar može biti prekretnica u životu koja nas podstiče na promjenu. Iako je preživjela dva teška zdravstvena događaja, uspjela je da preokrene svoj život, promijeni svoje navike i postane zdravija nego ikad. Njena priča podsjeća nas na važnost prepoznavanja i tretiranja simptoma poput visokog krvnog pritiska, ali i na snagu volje koja je ključna za oporavak.

Redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana i pozitivan mentalni stav su temelj njenog uspješnog oporavka, i to su poruke koje bi svi trebali uzeti u obzir, naročito kada se suočavamo sa izazovima poput onih koje donosi moždani udar.

Preporučujemo