Mehmed je dugo sumnjao u svoju suprugu Edinu. Svaki dan bi ona odlazila od kuće u isto vrijeme dok je on bio na poslu. Jednog dana se nenajavljeno vratio kući i zatekao je nije bilo. Kada se vratila, našminkana i dotjerana, Mehmed je izgubio kontrolu. Optuživao ju je, vrijeđao, i na kraju je otjerao iz kuće.
Osjećao je olakšanje misleći da je napravio ispravnu stvar, ali sljedeći dan je odlučio posjetiti roditelje s kojima nije imao kontakt deset godina. Otac ga je hladno dočekao, a majka Sajma, teško bolesna, emotivno ga je pozdravila nakon toliko godina zanemarivanja. Shvatio je da je Edina sve te godine brinula o njegovim roditeljima dok je on bio odsutan.
Majka mu je otkrila istinu o Edini: dolazila je svaki dan u podne, brinula se o njima, čistila kuću, kuhala obroke i brinula se za Mehmeda. Mehmed je bio potresen, shvatio je koliko je pogriješio u svojim pretpostavkama i kako je zatvorio vrata sreće. Kada je saznao da Edina traži razvod, osjetio je ogroman kajanje, ali osjećao je da je kasno za ispravak.
Ova priča nas uči o važnosti povjerenja, komunikacije i poštovanja u odnosima, te o posljedicama brzopletih odluka. Mehmed je naučio tešku lekciju o životu i ljubavi, ali prekasno za promjene koje je mogao napraviti.
BONUS:
Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju vodeći uzrok smrti i invalidnosti diljem svijeta, s godišnjim brojem od preko 17,5 milijuna umrlih. Posebno su značajne u radnoaktivnoj populaciji zbog čestih uzroka radne nesposobnosti i smanjenja produktivnosti. Ove bolesti također imaju značajan ekonomski utjecaj, povećavajući troškove zdravstvene zaštite i opterećujući socioekonomski razvoj svake zemlje.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ), kardiovaskularne bolesti su 2019. godine bile vodeći uzrok smrti s udjelom od 46,5%. To je rezultat 591 umrle osobe, pri čemu su ishemijske bolesti srca (I20-I25) činile najveći udio, odgovorne za 45,3% smrtnih slučajeva, uključujući srčani infarkt. Cerebrovaskularne bolesti (I60-I69), koje obuhvaćaju moždani udar, bile su drugi najčešći uzrok smrti s udjelom od 23,4%.
Analiza pokazuje da su grube stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u DNŽ u periodu 2002. – 2019. godine više za žene nego za muškarce, osim u dobi od 40 do 64 godine gdje su stope više za muškarce. Trendovi pokazuju uzlazne stope smrtnosti za ishemijske bolesti srca, dok su stope za cerebrovaskularne bolesti u padu.
Ovi podaci naglašavaju važnost preventivnih mjera usmjerenih na kontrolu rizičnih faktora poput prehrane, tjelesne aktivnosti, pušenja i krvnog tlaka kako bi se smanjila incidencija kardiovaskularnih bolesti i poboljšala kvaliteta života u DNŽ.
