Srčani udar je jedno od najopasnijih i najhitnijih medicinskih stanja koje zahtijeva trenutnu reakciju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnje širom svijeta oko šest miliona ljudi doživi srčani udar, a u mnogim slučajevima dolazi do smrtnog ishoda. Srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda, nastaje kada dođe do naglog prestanka cirkulacije kroz koronarne arterije, koje snabdijevaju srce kiseonikom i hranljivim materijama. Nažalost, mnogi ljudi nisu svjesni da u prvim trenucima srčanog udara mogu učiniti nešto što bi im moglo spasiti život – duboko disanje i kašljanje.
Mehanizam Dubokog Disanja i Kašlja
Kada dođe do srčanog udara, protok krvi u srčanom mišiću se iznenada prekida zbog blokade arterije, što može izazvati ozbiljne posljedice za srce i organizam u cjelini. U tih kritičnih 10 sekundi prije nego što osoba izgubi svijest, moguće je učiniti nešto kako bi se povećale šanse za preživljavanje – pravilno disanje i kašljanje.
Duboko disanje ima ključnu ulogu jer unosi kiseonik u pluća. Kada pluća dobiju dovoljne količine kiseonika, on se putem krvi distribuira do vitalnih organa, uključujući srce. Srce, koje je u stanju krize, treba kiseonik kako bi nastavilo funkcionirati, čak i dok je protok krvi ograničen ili prekinut. Nedostatak kiseonika u srčanom mišiću može brzo dovesti do ozbiljnih oštećenja, pa čak i smrti srčanih ćelija.
Kašljanje izaziva seriju fizičkih pokreta koji stvaraju pritisak na srce. Ovaj pritisak može pomoći u održavanju cirkulacije krvi kroz tijelo, čak i kada srce ne radi ispravno. Na ovaj način, kašalj stvara neku vrstu “mehaničke pumpe” koja pomaže srcu da se nosi s trenutnom krizom. Pritisak koji kašljanje stvara na srce može privremeno stabilizovati srčani ritam i omogućiti cirkulaciju dovoljno krvi do mozga, što pomaže u održavanju svijesti.
Kako Pravilno Kašljati?
Ako osoba osjeti simptome srčanog udara, kao što su jaki bolovi u grudima, osjećaj stezanja, pečenja, ili gušenja, i shvati da gubi snagu, treba odmah pozvati hitnu pomoć. Ali, do dolaska hitne pomoći, osoba može pravilno kašljati kako bi sebi pomogla.
Preporučuje se sljedeće:
- Duboko udahnuti kako bi se pluća napunila kiseonikom. Ovaj duboki udah omogućava unos maksimalne količine kiseonika, što je ključno za funkcionisanje vitalnih organa.
- Zatim jak i dubok kašalj pri svakom izdisaju. Kašalj treba biti dubok i produžen, i ponavljati se svake dvije sekunde. Svaki put kada osoba kašlje, pritisak na srce može pomoći u obnavljanju normalnog srčanog ritma.
- Ovaj ciklus disanja i kašljanja treba nastaviti sve dok ne stigne hitna pomoć ili dok se osoba ne osjeti stabilnije.
Ovaj metod može pomoći da se krvni pritisak održi na nivou koji omogućava cirkulaciju krvi kroz tijelo, smanjujući rizik od gubitka svijesti prije dolaska medicinskog tima. Kašalj djeluje kao privremeni mehanizam koji može podržati rad srca dok ne stigne adekvatna medicinska pomoć.
Infarkt: Uzroci i Simptomi
Infarkt miokarda, poznatiji kao srčani udar, nastaje kada krvni ugrušak blokira protok krvi kroz koronarnu arteriju, koja snabdijeva srce kiseonikom. Bez kiseonika, dio srčanog mišića počinje da umire. Što duže traje blokada, veća je šteta za srce. Blokada arterija najčešće je uzrokovana nakupljanjem masnih naslaga, odnosno aterosklerozom, što vodi do stvaranja ugrušaka koji mogu u potpunosti zaustaviti protok krvi.
Najvažniji simptom infarkta je bol u grudima. Ovaj bol traje više od 30 minuta, često je jači nego raniji bolovi u grudima, i obično se opisuje kao osjećaj stezanja, pritiska ili pečenja. Bol se može širiti prema lijevoj ruci, vratu, vilici, ili leđima. Pored bola, osoba može osjetiti naglo znojenje, slabost, malaksalost, gušenje, i snažan strah od smrti.
Pored ovih klasičnih simptoma, neki ljudi, posebno žene, mogu doživjeti manje tipične simptome kao što su bol u leđima, mučnina, vrtoglavica ili čak samo nagli osjećaj umora. Zbog ovih varijacija u simptomima, važno je da svaka osoba koja doživi neobičan ili intenzivan bol u grudima odmah potraži medicinsku pomoć.
Rizični Faktori i Prevencija
Srčani udar najčešće pogađa ljude starije od 40 godina, a češći je kod muškaraca nego kod žena, iako se nakon menopauze rizik kod žena povećava i izjednačava s rizikom kod muškaraca. U Srbiji, godišnje oko 10.000 ljudi doživi infarkt.
Rizični faktori uključuju:
- Pušenje: Duvanski dim značajno povećava rizik od razvoja ateroskleroze, što može dovesti do srčanog udara.
- Visok krvni pritisak: Nepod kontrolom visok krvni pritisak može oštetiti arterije koje snabdijevaju srce.
- Visok nivo holesterola: Povećava rizik od stvaranja naslaga u arterijama.
- Gojaznost: Višak kilograma povećava rizik od srčanih oboljenja.
- Fizička neaktivnost: Nedostatak redovne fizičke aktivnosti može dovesti do razvoja faktora rizika kao što su visok krvni pritisak i gojaznost.
- Dijabetes: Visok nivo šećera u krvi oštećuje krvne sudove i povećava rizik od srčanih bolesti.
- Porodična istorija srčanih oboljenja: Genetski faktori također igraju ulogu u riziku od srčanog udara.
Prevencija uključuje zdrave životne navike, redovnu fizičku aktivnost, balansiranu ishranu bogatu voćem, povrćem, i integralnim žitaricama, i redovne medicinske preglede. Takođe, izbjegavanje pušenja i kontrola krvnog pritiska i nivoa holesterola mogu značajno smanjiti rizik od srčanog udara.
Zaključak
Srčani udar je ozbiljno stanje koje zahtijeva brzu i odlučnu akciju. Duboko disanje i kašalj su jednostavne, ali potencijalno spasonosne radnje koje osoba može preduzeti dok čeka hitnu pomoć. Ova tehnika može pomoći u održavanju cirkulacije i očuvanju svijesti, čime se povećavaju šanse za preživljavanje do dolaska medicinskog tima. Svi bi trebalo da budu upoznati s ovim tehnikama, jer one mogu napraviti razliku između života i smrti u kritičnim trenucima. Redovno održavanje zdravlja, prepoznavanje simptoma, i pravovremena reakcija ključni su faktori za prevenciju i adekvatno reagovanje u slučaju srčanog udara.
Briga o srcu kroz zdrav način života ne samo da može spriječiti srčani udar, već može doprinijeti općem poboljšanju kvaliteta života.
