Dana 5. maja 2025. godine, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i član Socijaldemokratske partije (SDP), Igor Stojanović, podnio je krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. U prijavi je navedena osnovana sumnja da je Dodik počinio krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, što predstavlja ozbiljno kršenje Krivičnog zakona BiH.
Stojanović se odlučio na ovaj korak nakon niza izjava koje je Dodik dao u javnosti, a koje, prema njegovim riječima, podstiču međuetničku netrpeljivost i urušavaju temeljne vrijednosti bosanskohercegovačkog društva. Njegova prijava signalizira sve veću zabrinutost zbog nacionalističke retorike koja dolazi iz entiteta Republika Srpska i njenog predsjednika.
-
Oštre riječi i jasna poruka Stojanovića
Već dan kasnije, 6. maja, Igor Stojanović odgovorio je na uvrede koje je Dodik uputio na njegov račun nakon objave o krivičnoj prijavi. Reakcija Stojanovića bila je oštra, ali odmjerena, utemeljena na ideji jedinstvene, multietničke Bosne i Hercegovine. U javnoj izjavi podsjetio je da njegov politički angažman nije selektivan te da je ranije reagovao i na izjave drugih političkih lidera koje je ocijenio štetnim, uključujući Bakira Izetbegovića i Džafera Alića.
– Jasno sam poručio da takvi istupi narušavaju ideju multietničke Bosne i Hercegovine – izjavio je Stojanović, naglasivši da ne postoji osnova za podjelu države na bošnjačke, srpske ili hrvatske teritorije.
-
“Postoji samo jedna Bosna i Hercegovina”
Jedna od ključnih poruka koje je Stojanović uputio Dodiku jeste ta da je Bosna i Hercegovina jedinstvena država i da entiteti u njenom okviru ne smiju djelovati mimo ustavnog poretka. – To što ste izabrani za predsjednika entiteta Republika Srpska – koji postoji isključivo u okviru Bosne i Hercegovine – ne znači da većina Srba dijeli vaše stavove, niti da misle da Bošnjaci trebaju mijenjati svoju vjeru – rekao je Stojanović.
Time je jasno istakao razliku između političkih lidera koji govore u svoje ime i stvarnih stavova građana koji žive u entitetima. Poručio je da među Srbima postoje i oni koji su odgojeni da poštuju svoje komšije, Bošnjake, i da dijele vrijednosti međusobnog poštovanja i suživota.
-
Poruka građanima: Protiv mržnje, za dostojanstvo svih
Stojanović je u svojoj izjavi posebno naglasio da predstavlja građane koji žele živjeti u miru, a ne u podjelama. – Bez obzira na to da li glasaju za vas ili ne, i dalje postoji većina ljudi koja želi živjeti u međusobnom poštovanju, povjerenju i miru – istakao je.
Također je dodao da će nastaviti braniti prava svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost. – Danas Bošnjaka, sutra Hrvata, Srba i svih drugih građana koji poštuju zakone Bosne i Hercegovine – naglasio je.
-
Prijava za govor mržnje
Krivična prijava koju je Stojanović podnio protiv Dodika temelji se na sumnji da je predsjednik Republike Srpske, kroz svoje javne istupe, poticao i širio mržnju na osnovu nacionalne, rasne i vjerske pripadnosti. U prijavi se poziva na član Krivičnog zakona BiH koji takvo ponašanje kvalificira kao kazneno djelo.
Ovaj potez označava jedan od rijetkih slučajeva kada se visoki politički zvaničnik odluči institucionalno suprotstaviti govoru mržnje putem pravosudnog sistema, čime je Stojanović postavio presedan za političku odgovornost u javnom prostoru.
-
Politički kontekst i reakcije
Ovaj slučaj dolazi u trenutku sve veće političke polarizacije u Bosni i Hercegovini. Nacionalistička retorika i međuentitetske tenzije obilježavaju javni diskurs, dok brojni politički lideri pribjegavaju podjelama kako bi učvrstili podršku unutar svoje izborne baze.
Reakcije na krivičnu prijavu bile su podijeljene. Dok su pojedini građani i organizacije civilnog društva pozdravili Stojanovićev potez kao hrabar korak prema pravnoj državi i odgovornosti za izgovorenu riječ, iz krugova bliskih Dodiku stigle su burne osude. Dodik je, prema navodima medija, Stojanovića nazvao nizom pogrdnih imena i optužio ga za “politički lov na vještice”.
-
Politička poruka bez kalkulacija
Stojanovićev istup razlikuje se od tipičnih političkih reakcija jer je izrečen bez kalkulantskog ustručavanja. On ne bira riječi da bi udovoljio bilo kojoj nacionalnoj grupi, već dosljedno brani ustavni poredak i vrijednosti jednakosti. Njegova politička pozicija, kao potpredsjednika Federacije BiH, daje težinu njegovim riječima, ali i dodatnu odgovornost da djeluje u interesu svih građana.
U vremenu kada se javni prostor često koristi za produbljivanje razlika, Stojanović svojim istupom šalje drugačiju poruku – onu koja poziva na zakon, odgovornost i poštovanje prema svim građanima bez obzira na njihovu pripadnost.
