Važna žlijezda koja regulira mnoge procese u tijelu je štitnjača. Ona zahtijeva pažnju kad je u pitanju prehrana. Ljudi često razmišljaju o hrani koja može pomoći ili odmoći njenom radu, no postoji mnogo dezinformacija i mitova. U razgovoru s nutricionisticom Stojankom Stanojević, saznali smo više o nekim od najčešćih zabluda o prehrani i štitnjači. Posebno su interesantne teme zelenog povrća, strumogenih namirnica, te uloga mikronutrijenata u zdravlju štitnjače.
Mit o zelenom povrću i njegov utjecaj na štitnjaču
Jedan od najraširenijih mitova jest da je zeleno povrće, kao što su kupus, kelj i brokula, štetno za štitnjaču. Nutricionistica Stanojević naglašava da je ovo samo djelomično točno i često prenaglašeno. Zeleno povrće, koje pripada porodici krstašica, sadrži sumporne spojeve i druge hranjive tvari koje su korisne za tijelo. Međutim, velik unos sirovog povrća iz ove skupine može, kod osoba s usporenim radom štitnjače, utjecati na stvaranje guše zbog sadržaja tzv. strumogenih tvari.
Strumogene tvari mogu smanjiti apsorpciju joda, ključnog minerala za sintezu hormona štitnjače. No, to ne znači da se ovo povrće mora potpuno izbaciti iz prehrane. Dapače, kuhanjem se neutraliziraju neki spojevi, čime se smanjuje negativan utjecaj na štitnjaču, a povrće ostaje bogato nutrijentima. Stoga nutricionistica preporučuje umjerenu konzumaciju krstašica, posebno kad su termički obrađene, jer tako organizam i dalje dobiva važne vitamine i minerale, bez nepotrebnih rizika.
Zdravstvene prednosti povrća za štitnjaču
Povrće nije važno samo zbog učinaka na štitnjaču već i za opće zdravlje organizma. Mrkva, primjerice, bogata je beta-karotenom koji doprinosi jačanju imuniteta. Krastavac sadrži vlakna i vitamine B skupine, što povoljno djeluje na metabolizam, a povoljno djeluje i na probavu, što može indirektno pomoći zdravlju štitnjače. Plavi patlidžan obogaćen je antioksidansima i kalijem, koji također imaju pozitivne učinke na zdravlje štitnjače i cijelog organizma.
Celer je također vrijedan izvor hranjivih tvari. Listovi celera bogati su vitaminom A, dok stabljike sadrže vitamine B skupine i vitamin C. Njegova svojstva ga čine pogodnim za razne vrste jela, a nutricionistica savjetuje uključivanje celera u juhe, variva ili smoothije kako bi se tijelu osigurala dodatna doza vitamina važnih za imunitet i metabolizam.
Autoimuni poremećaji štitnjače i prehrana
Autoimuni poremećaji štitnjače, poput Hashimotove bolesti, sve su češći i često su povezani s intolerancijama na određene namirnice. Stanojević naglašava važnost obraćanja pažnje na gluten, jer su neka istraživanja pokazala povezanost između Hashimota i celijakije. To, međutim, nije pravilo za sve, već preporuka da osobe koje primijete smetnje s probavom glutena obrate pozornost na svoj unos.
Osobe s autoimunim poremećajima štitnjače često imaju koristi od dijete bez glutena, no, važno je da se sve promjene provode pod nadzorom stručnjaka. Eliminacijska dijeta može biti korisna kako bi se utvrdilo reagira li organizam na određene namirnice. Takav pristup može pomoći smanjenju upale i poboljšanju rada štitnjače kod određenih osoba.
Mikronutrijenti koji podržavaju rad štitnjače
Osim makronutrijenata poput proteina, ugljikohidrata i masti, mikronutrijenti igraju ključnu ulogu u zdravlju štitnjače. Jod je esencijalni mineral za proizvodnju hormona štitnjače, a njegov deficit može dovesti do hipotireoze. Stoga je važno uključiti namirnice bogate jodom, poput ribe, morskih algi i mliječnih proizvoda. Jodirana sol također može pomoći održavanju potrebne razine joda, ali uz umjerenu konzumaciju zbog povezanosti visokog unosa soli s drugim zdravstvenim problemima.
Selen je još jedan važan mineral za zdravlje štitnjače. Ima antioksidativna svojstva koja pomažu u zaštiti tkiva štitnjače od oksidativnog stresa. Najbolji izvor selena su brazilski orasi, ali se može pronaći i u mesu, ribi i žitaricama. Nutricionistica preporučuje uključivanje ovih namirnica u prehranu kako bi se održala potrebna ravnoteža selena i podržalo pravilno funkcioniranje štitnjače.
Preporuke za zdravu prehranu
Nutricionistica Stanojević savjetuje prehranu koja se temelji na raznolikosti i svježini namirnica. Sezonsko povrće, voće, proteini i zdrave masti temelj su zdrave prehrane koja podržava rad štitnjače. Posebno se preporuča unos hrane bogate antioksidansima jer oni pomažu smanjenju upale i štite štitnjaču od stresa uzrokovanog vanjskim čimbenicima.
Važno je također pratiti vlastite reakcije na hranu jer svaka osoba može imati specifične potrebe i intolerancije. Stanojević ističe kako je “individualni pristup ključan”, naglašavajući da ono što odgovara jednoj osobi, ne mora nužno odgovarati drugoj. Stoga je važno posavjetovati se sa stručnjakom, osobito kod dijagnosticiranih problema sa štitnjačom.
Važnost stručnih savjeta u svijetu mitova i dezinformacija
S obzirom na veliki broj informacija i mitova o prehrani i štitnjači, važno je osloniti se na znanstveno utemeljene podatke i savjete stručnjaka. Liječnici i nutricionisti mogu vam pomoći da izgradite prehrambene navike koje će podržati zdravlje štitnjače i cijelog organizma. Ukoliko primijetite promjene u radu štitnjače, kao što su umor, debljanje ili gubitak energije, svakako se posavjetujte s liječnikom prije poduzimanja ikakvih promjena u prehrani ili dodataka.
Na kraju, Stanojević naglašava važnost strpljenja i umjerenosti kada su u pitanju promjene u prehrani. Zdravlje štitnjače ne ovisi o pojedinoj namirnici, već o cjelokupnom pristupu prehrani i načinu života.
