Tokom ljetnjih vrućina, kada nemate u stanu klimu, jedna od prvih dilema je – da li prozore držati otvorene cijeli dan ili ih zatvoriti i pokušati sačuvati malo hladnoće? Jedni kažu: pusti da prostor “diše”. Drugi savjetuju: zatvori sve i zakloni se od vrućeg vazduha. U stvarnosti, nijedna opcija nije savršena. Rješenje zavisi od toga gdje živite, koliko sunce direktno udara u prostor, da li ste kod kuće i kako želite da vam prostor “radi” tokom dana.
Ipak, bez obzira na temperaturu, važno je razmišljati i o kvalitetu vazduha. Jer zagušljiv prostor ne šteti samo udobnosti, već i zdravlju, koncentraciji i snu.
-
Zašto je zatvoren prostor problem?
Kada su svi prozori zatvoreni cijeli dan, vazduh u prostoru brzo postaje ustajao. To je posebno izraženo u manjim prostorijama poput spavaćih soba ili kućnih kancelarija. Disanjem se povećava nivo ugljen-dioksida (CO₂), a bez redovne ventilacije on ostaje zarobljen u prostoru.
Studije pokazuju da koncentracija CO₂ u spavaćim sobama može premašiti preporučene granice i do 75%. Nije riječ samo o neprijatnosti. Visok nivo CO₂ direktno utiče na koncentraciju, pažnju i kvalitet sna. Ljudi se bude umorniji, teže misle i brže se zamaraju.
-
Šta kaže nauka o visokom CO₂?
Istraživači sa Medicinskog fakulteta u Njujorku testirali su kako visok CO₂ utiče na donošenje odluka. Dvadeset četvoro zdravih odraslih bilo je u prostoriji sa različitim nivoima ovog gasa. Rezultat: što više CO₂ – to slabije razmišljanje. U nekim situacijama, kognitivne sposobnosti bile su prepolovljene.
Za poređenje: napolju je CO₂ oko 380 čestica na milion, dok u zatvorenim prostorima često prelazi 1.000, a u prepunim kancelarijama ide i do 3.000. To nije rijetkost, već svakodnevica kad se prostor ne provjetrava dovoljno.
-
Vlažnost i drugi zagađivači
Osim CO₂, zatvoren prostor zadržava vlagu i druge zagađivače. Kada je vruće, vlaga dodatno pogoršava osjećaj topline – prostor djeluje zagušeno, zrak težak, a disanje otežano. U takvim uslovima opada i produktivnost, a kod nekih se javljaju glavobolje i pospanost.
Čak i bez zagađenja spolja, unutrašnji zrak se može pogoršati kuvanjem, korišćenjem hemikalija, pušenjem ili jednostavno dugotrajnim boravkom više osoba u istoj prostoriji.
-
Kako pravilno provjetravati kad je vruće?
Zatvaranje prozora i spuštanje roletni tokom dana ima smisla – ali samo kad niko nije kod kuće. Ako provodite dan u stanu, važno je obezbijediti makar kratka, ali efikasna provjetravanja.
Najbolje je otvarati prozore u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, kada je napolju prijatnije. Tada se prostor brzo rashladi, posebno ako se otvore prozori na suprotnim stranama i napravi promaja.
U ostatku dana, naročito kada je sunce najjače, prozori koji gledaju prema jugu ili zapadu treba da ostanu zatvoreni i zasjenjeni. Roletne, zavjese i reflektujuće folije mogu značajno smanjiti ulazak toplote.
-
Koliko je dovoljno?
Stručnjaci preporučuju da se prostor provjetrava bar tri puta dnevno po pet do deset minuta. Važno je da prozori budu širom otvoreni, a ne samo odškrinuti. Kratko, ali intenzivno provjetravanje je efikasnije nego da su prozori cijeli dan samo malo otvoreni.
U noćnim satima, kad su temperature niže, prozore treba ostaviti otvorene duže – po mogućnosti cijelu noć. Tako se prostor prirodno rashladi i svjež zrak zamijeni onaj ustajali.
-
Provjetravanje u različitim prostorijama
Nije svaki prostor isti. Spavaće sobe najviše trpe zbog zatvorenih prozora – kvalitet sna direktno zavisi od svježine vazduha. Kućne kancelarije su sledeće – mozak traži kiseonik da bi radio kako treba. Dnevne sobe, posebno ako su velike, imaju veći volumen i mogu duže izdržati bez otvaranja, ali ni one nisu izuzetak.
Ako nemate mogućnost za promaju, razmislite o ventilatorima koji pomažu kruženju vazduha, ili čak o malim prečišćivačima koji mogu da smanje nivo zagađenja u prostoriji.
