Prema istraživanju Cancer Research UK, tri simptoma raka koji često se javljaju u jutarnjim satima su umor, mučnina i glavobolja. Umor je čest kod pacijenata s rakom i može biti jedan od najtežih simptoma koji osjećaju. Znanstvenici objašnjavaju da je umor često posljedica iscrpljivanja hranjivih tvari u tijelu od strane stanica raka, posebno izražen kod raka krvi zbog utjecaja na koštanu srž, koja je odgovorna za proizvodnju crvenih krvnih stanica.

Mučnina je također značajan simptom, pogotovo kod tumora mozga, jetre i gastrointestinalnih tumora. Ovo stanje može biti uzrokovano i samim rastom i širenjem raka, ali i liječenjem poput kemoterapije ili zračenja. Kod raka dojke, jutarnja mučnina može ukazivati na mogućnost širenja bolesti na mozak.

Glavobolje su česte kod tumora mozga, obično su intenzivne i uporne, a mogu se pogoršavati s vremenom, osobito ujutro.

Važno je napomenuti da iako ovi simptomi mogu biti povezani s rakom, mogu također biti znak drugih zdravstvenih stanja. Stoga je važno konzultirati se s liječnikom kod bilo kakvih zabrinjavajućih simptoma radi pravilne dijagnoze i liječenja.

BONUS:

Sol je ključan sastojak u prehrani, ali njena prekomjerna konzumacija može imati negativne posljedice po zdravlje. Evo nekoliko ključnih informacija o soli i njenom utjecaju:

Značaj soli u prehrani
Sol je neophodna za ljudsko zdravlje jer igra ulogu u biokemijskim procesima u tijelu, uključujući regulaciju tjelesnih tekućina, prijenos živčanih impulsa i kontrakciju mišića.

Štetni učinci prekomjerne konzumacije soli
Hipertenzija (visoki krvni tlak): Prekomjerna sol može povećati krvni tlak, što je vodeći rizični faktor za srčane bolesti, moždani udar i druge kardiovaskularne probleme.

Osteoporoza: Visok unos soli može povećati gubitak kalcija iz kostiju, što može doprinijeti osteoporozi.

Bubrežni kamenci: Prekomjerna sol može povećati rizik od nastanka bubrežnih kamenaca, posebno kod osoba sklonih tom zdravstvenom problemu.

Rizik od raka: Istraživanja sugeriraju povezanost između visokog unosa soli i povećanog rizika od određenih vrsta karcinoma, poput želučanog karcinoma.

Preporučeni dnevni unos soli
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), preporučeni dnevni unos soli je do 5 grama dnevno. U mnogim zemljama, uključujući Hrvatsku, prosječni unos soli je znatno veći od preporučenog.

Najviše soli unosimo kroz “skrivene soli” u gotovoj i polugotovoj hrani, kao što su:

Kruh i pekarski proizvodi
Suhomesnati proizvodi
Gotovi umaci (ketchup, majoneza)
Konzervirana hrana
Grickalice (čips, kikiriki)
Sir i sirni namaziKako smanjiti unos soli


Evo nekoliko savjeta kako smanjiti unos soli u svakodnevnoj prehrani:Čitajte deklaracije na proizvodima i birajte one s nižim sadržajem soli.
Konzumirajte više svježeg voća i povrća, koje prirodno sadrži manje soli.
Koristite začine, bilje, limunov sok i druga bezkalorijska sredstva za poboljšanje okusa jela umjesto soli.
Izbjegavajte gotova jela i birajte svježe pripremljene obroke.
Savjeti za restorane
Prilikom konzumacije hrane u restoranima, izbjegavajte jela bogata solju poput dimljenih proizvoda i umaka visokog sadržaja soli. Također, možete zatražiti da se jelu pripremi s manje ili bez soli.

Zaključak
Umjerena konzumacija soli važna je za zdravlje, ali je ključno ograničiti unos na preporučene razine kako bismo smanjili rizik od različitih zdravstvenih problema. Čitanje deklaracija, biranje svježih namirnica i kreativno korištenje začina može pomoći u održavanju zdrave prehrane s manje soli.

Preporučujemo