Svakodnevne navike mogu povećati rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti, uključujući demenciju, Parkinsonovu bolest i moždani udar. Prema nedavnim istraživanjima, neki od tih rizika dolaze iz rutinskih aktivnosti koje smatramo bezopasnima, poput provođenja dugih sati ispred televizora. Razumijevanje ovih rizika ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja i dugoročne kvalitete života.
Gledanje televizije i kognitivno zdravlje
Gledanje televizije je aktivnost koja mnogima služi kao opuštanje nakon dugog dana, ali dugotrajno sjedenje pred ekranom može značajno povećati rizik od kognitivnih problema. Studija objavljena u Journal of the American Medical Directors Association istražila je vezu između vremena provedenog pred ekranom i kognitivnog zdravlja kod odraslih osoba srednje i starije dobi. Istraživanje je obuhvatilo više od 400.000 osoba iz Velike Britanije, prosječne starosti 55,8 godina, te pokazalo da gledanje televizije u trajanju od pet sati dnevno može povećati rizik od razvoja demencije, Parkinsonove bolesti i moždanog udara.
Ovo istraživanje daje uznemirujuće podatke o utjecaju vremena provedenog pred ekranom na mozak. Prema podacima, sudionici koji su provodili između tri i pet sati dnevno gledajući televiziju imali su 15% veću vjerojatnost za razvoj demencije u usporedbi s onima koji su gledanje ograničili na sat vremena ili manje dnevno. Oni koji su pred ekranom provodili više od pet sati dnevno suočili su se sa značajnim povećanjem rizika: 44% veći rizik od demencije, 12% veći rizik od moždanog udara i 28% veći rizik od Parkinsonove bolesti.
Uloga životnog stila i tjelesne neaktivnosti
Razlozi iza ovih učinaka nisu potpuno jasni, ali znanstvenici vjeruju da sjedilački način života može igrati ključnu ulogu. Gledanje televizije često je popraćeno niskom razinom tjelesne aktivnosti, što dovodi do smanjene cirkulacije krvi u mozgu. Niska razina fizičke aktivnosti povezana je s kroničnom upalom u tijelu, što može povećati rizik od niza bolesti, uključujući neurodegenerativne poremećaje.
Televizija nas lako zaokuplja, često satima u neprekidnom sjedenju. Takav sjedilački način života može uzrokovati smanjenje protoka krvi u mozgu, što je ključno za zdravlje moždanih stanica. Bez odgovarajućeg protoka krvi i kisika, stanice mozga su podložne oštećenjima, što dugoročno može doprinijeti kognitivnom propadanju i povećanju rizika od demencije.
Studija iz Kine: Praćenje 407.792 osobe kroz 13 godina
Dodatna studija koju su proveli istraživači s Medicinskog sveučilišta Tianjin u Kini uključivala je analizu podataka 407.792 osobe u dobi od 37 do 73 godine, od kojih su neki bili podvrgnuti snimanju mozga. Tokom razdoblja praćenja od 13 godina, 5.227 osoba dobilo je dijagnozu demencije, 6.822 osobe doživjele su moždani udar, a 2.308 imalo je Parkinsonovu bolest. Više od polovine ispitanih (61%) provodilo je između jednog i četiri sata dnevno ispred ekrana, a u prosjeku su gledali televiziju 2,7 sati dnevno.
Ovo dugotrajno istraživanje potvrdilo je da produženo vrijeme ispred ekrana ima izravnu vezu s razvojem demencije i drugih bolesti. Sudionici koji su svakodnevno provodili značajno vrijeme pred televizorom imali su višu učestalost neurodegenerativnih stanja, bez obzira na druge faktore životnog stila. Istraživači su također primijetili da je korištenje računara, iako manje rizično od televizije, također nosilo određene rizike ako je bilo u kombinaciji sa sjedilačkim načinom života.
Kako smanjiti rizik?
Ograničite vrijeme provedeno pred ekranom: Ključ je u tome da smanjimo vrijeme provedeno ispred televizora ili računara. Umjesto da cijelo poslijepodne provedemo sjedeći pred ekranom, možemo uvesti kratke pauze tokom kojih se protežemo ili prošetamo. Na primjer, ako gledate omiljenu seriju ili film, pauzirajte svaku epizodu ili poluvrijeme i posvetite se kratkim vježbama istezanja.
Uključite redovitu tjelesnu aktivnost: Dokazano je da redovno kretanje smanjuje rizik od razvoja demencije i poboljšava cirkulaciju krvi, uključujući onu u mozgu. Redovne aktivnosti poput hodanja, plivanja, joge ili vožnje bicikla mogu značajno doprinijeti očuvanju mentalnog zdravlja.
Pazite na prehranu: Prehrana bogata antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama i vlaknima može poboljšati kognitivne funkcije. Voće, povrće, orašasti plodovi i masna riba imaju brojne zdravstvene prednosti koje podržavaju zdravlje mozga i smanjuju rizik od kognitivnih bolesti.
Stimulirajte mozak: Zamijenite dio vremena ispred ekrana aktivnostima koje stimuliraju mozak, poput čitanja, slaganja slagalica, učenja novih vještina ili rješavanja matematičkih zadataka. Ove aktivnosti pomažu u održavanju mentalne oštrine i jačaju neuronske veze.
Održavajte socijalne kontakte: Usamljenost i izolacija mogu povećati rizik od demencije. Redovno druženje s prijateljima i porodicom te sudjelovanje u društvenim aktivnostima pomaže u očuvanju mentalne vitalnosti.
Zaključak
Produljena izloženost ekranima, naročito gledanje televizije u trajanju od nekoliko sati dnevno, može značajno povećati rizik od kognitivnog propadanja. Sjedilački način života povezan s gledanjem televizije ne samo da šteti fizičkom zdravlju, već ima i dugoročne negativne posljedice za kognitivne funkcije. Kako bi se smanjili rizici, preporučuje se ograničavanje vremena ispred ekrana, redovna fizička aktivnost, stimulacija mozga i održavanje socijalnih kontakata.
Ovaj uvid u utjecaj televizije na kognitivno zdravlje naglašava potrebu za promjenom životnih navika kako bi se dugoročno očuvalo zdravlje mozga i smanjio rizik od demencije.
