U Bosni i Hercegovini sve češće se politički dijalog svodi na preglasavanje i ignorisanje zahtjeva konstitutivnih naroda. Tema izmjene Izbornog zakona već godinama je predmet sporova, ali u posljednje vrijeme postaje središnje političko pitanje koje se više ne može ignorisati. Prema riječima Marine Pendeš, predsjedavajuće Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, upravo način izbora političkih predstavnika najjasnije pokazuje da li u zemlji postoji istinsko poštovanje Ustava i ravnopravnosti naroda ili se demokratija svodi na formalnu proceduru koja zanemaruje suštinu.
Govoreći za Radioteleviziju Herceg-Bosne (RTV HB), Pendeš je ukazala na to da politička realnost u BiH nije održiva ako se volja jednog naroda sistematski zanemaruje. Posebno je naglasila da je neprihvatljivo da jedan konstitutivni narod bira predstavnike drugom, čime se krši princip legitimnog predstavljanja.
-
Neprihvatljivost preglasavanja konstitutivnih naroda
„Nije u redu, niti može biti normalno, da Hrvati nemaju pravo birati svog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine“, istakla je Pendeš, dodajući kako se takva praksa već godinama pokušava predstaviti kao nešto legitimno, iako je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH.
Podsjetila je da Ustavni sud jasno kaže da nije prihvatljivo da jedan narod bira političke predstavnike drugome. Prema njenim riječima, ne radi se o pitanju koje bi trebalo služiti za ucjene i blokade, nego o osnovnom demokratskom standardu. „Ovo nije stvar političkog kaprica, već zaštite ljudskih i kolektivnih prava“, kazala je.
-
Politička odgovornost i zakonodavni zastoji
Pendeš je izrazila razočaranje što nije bilo spremnosti da se ozbiljno razgovara o prijedlogu izmjena Izbornog zakona na sjednici Doma naroda. Iako je tačka uvrštena u dnevni red, sjednica nije nastavljena jer se Klub Bošnjaka nije vratio nakon pauze.
„Mi ne tražimo da se to riješi preko noći ili po hitnom postupku. Spremni smo raditi u okviru redovne zakonodavne procedure. Ali ako ne postoji politička volja ni za razgovor, onda je jasno da se ne želi rješenje“, upozorila je.
U tom kontekstu, Pendeš je istakla da politički dijalog mora biti stalna praksa, a ne nešto što se koristi selektivno. Izostanak dijaloga i odbijanje saradnje direktno štete političkoj kulturi i produbljuju nepovjerenje među narodima.
-
Regionalna i globalna sigurnosna prijetnja
Govoreći o širem kontekstu, Pendeš je upozorila da situacija u BiH ne može biti izolovana od regionalnih i globalnih dešavanja. Rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku i potencijalni migracijski valovi stavljaju dodatni pritisak na Zapadni Balkan. U takvom okruženju, stabilnost unutar države postaje još važnija.
„Ako u ovom trenutku nemamo stabilnost, a političke tenzije dodatno narušavaju povjerenje među narodima, kako očekujemo da odgovorimo na vanjske izazove?“ zapitala se. Dodala je da jedino unutrašnji dogovor i poštovanje ustavnog poretka mogu osigurati političku sigurnost i institucionalnu funkcionalnost.
-
Poštovanje ustava kao minimum
Jedna od ključnih poruka Marine Pendeš je da Bosna i Hercegovina može opstati samo ako se na svim razinama vlasti poštuje volja konstitutivnih naroda. Prema njenim riječima, ustavni okvir jasno definiše ravnopravnost naroda i takav princip ne može biti predmet pregovora ili političkih kalkulacija.
„Zakon mora biti jednak za sve. Ako se Ustav ne poštuje, onda je sve drugo besmisleno“, kazala je. Naglasila je da se pitanje Izbornog zakona ne tiče samo Hrvata, već i svih onih koji žele da Bosna i Hercegovina funkcioniše kao država ravnopravnih građana i naroda.
-
Neodgovornost i dvostruki standardi
Pendeš je posebno oštro kritikovala one koji učestvuju u blokadama rada institucija, a istovremeno optužuju druge za krizu. Smatra da je krajnje neodgovorno napustiti sjednicu, odbiti dijalog i onda optuživati političke protivnike za zastoj.
„Oni koji stvaraju problem, moraju biti dio njegovog rješenja. Ne može se stalno igrati uloga žrtve, a istovremeno aktivno doprinositi krizi“, rekla je. Dodala je da se samo kroz dijalog i međusobno uvažavanje može doći do rješenja koje će dugoročno stabilizirati političke odnose u zemlji.
