Spada među najupornije i najštetnije insekte u vrtovima gdje se uzgaja krompir rijrč je o krompirovoj zlatici. Ova mala, prugasta buba ima sposobnost da se vrlo brzo razmnožava – jedna ženka može položiti i do 2000 jaja tokom sezone. Ako su vremenski uslovi povoljni, naročito topli i suhi dani, mogu se razviti i do tri generacije godišnje. Larve zlatice su izuzetno proždrljive i hrane se lišćem krompira, često potpuno ogoljavajući biljku u kratkom roku.
Zlatice su otporne, prilagodljive i imaju vrlo malo prirodnih neprijatelja. To ih čini posebno teškim za kontrolisanje bez dodatnih mjera. Iako postoje neke životinje i organizmi koji se hrane zlaticom – poput ježeva, krtica, fazana, grabežljivih stenica i gljivice Beauveria bassiana – u praksi rijetko uspijevaju spriječiti masovnu pojavu ovog štetnika.
1. Plodored: Prvi korak u zaštiti vrta
Jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera jeste poštivanje plodoreda. Krompir nikada ne treba saditi na istom mjestu dvije godine zaredom. Idealno bi bilo da se na istu površinu ne vraća najmanje četiri do pet godina. Ova praksa značajno smanjuje broj prezimljenih zlatica i larvi koje čekaju novu sezonu u tlu. Plodored također doprinosi zdravlju zemlje i otpornosti biljaka.
2. Čašice s korom krompira kao jednostavne zamke
Za jednostavno hvatanje zlatica može se koristiti metoda sa čašicama i korom krompira. U plitke posude ili čašice stavi se kora krompira, a one se zakopaju između redova. Miris kore privlači zlatice koje se skupljaju u posudi i mogu se lako sakupiti i uništiti. Ova metoda se treba ponavljati svaka tri do četiri dana, posebno dok su biljke još mlade.
3. Trula lukovina – neobičan, ali djelotvoran trik
Prilikom sadnje krompira, moguće je u svaku sadnu rupu ubaciti malo trule lukovine od crvenog luka. Iako neugledna, ova lukovina ima jak miris koji odbija zlatice. Ova metoda je jednostavna, ne traži dodatni trud, a sastojak je često već prisutan u kuhinji ili kompostu.
4. Biljke koje prirodno tjeraju zlatice
Određene biljke svojim mirisom i hemijskim sastavom odbijaju štetočine. Sadnjom tih biljaka uz krompir stvara se prirodna zaštita:
- Ren – zbog svog intenzivnog mirisa djeluje odbojno na zlatice.
- Kamilica – istovremeno odbija štetnike i privlači korisne insekte poput bubamara.
- Pasulj – prisustvo pasulja smanjuje brojnost zlatica u okolini.
Ove biljke dodatno doprinose raznolikosti i ekološkoj ravnoteži u vrtu.
5. Borova kora i iglice: Prirodna zaštitna barijera
Miris četinara, posebno borovine, zlaticama ne odgovara. Iskusni baštovani preporučuju raspoređivanje usitnjene borove kore ili borovih iglica oko biljaka krompira. Ova metoda ne samo da odvraća zlatice već i poboljšava strukturu zemljišta i zadržava vlagu.
6. Kopriva – moćni saveznik iz prirode
Kopriva nije samo korisna za ishranu biljaka već i za zaštitu od štetočina. Može se koristiti kao malč koji sprječava zlatice da dođu do tla, ili kao tekući pripravak. Kopriva se potopi u vodu i ostavi da fermentira nekoliko dana. Dobivena tekućina koristi se za prskanje biljaka i jačanje njihove otpornosti.
7. Insekticid od zlatica – neobična, ali djelotvorna taktika
Zanimljiva metoda kontrole štetnika uključuje korištenje samih zlatica. Odrasle jedinke se potope u vodu i ostave nekoliko dana da fermentiraju. Dobivena smjesa se razrijedi s vodom i koristi kao prirodni insekticid. Fermentirani miris zlatica šalje poruku drugim jedinkama da je prostor već zauzet.
8. Pepeo kao zaštita i prihrana
Drveni pepeo se može koristiti za pripremu rastvora kojim se biljke prskaju. U 10 litara vode doda se oko 2 kg pepela, pa se smjesa razrijedi u omjeru 1:10 i koristi za tretman biljaka. Pepeo odbija zlatice, a istovremeno obogaćuje tlo kalijem i drugim mineralima koji jačaju biljku.
