U posljednjim godinama, klima-uređaji su postali standard u većini domova, olakšavajući podnošenje vrućih ljetnih dana. Međutim, postoje i alternativni načini za rashlađivanje prostora bez njih. Često zaboravljamo starije trikove koji mogu biti jednako učinkoviti tijekom cijelog proljeća i ljeta.
Jedan od savjeta je hlađenje čarapa u frižideru prije spavanja, što pomaže u snižavanju tjelesne temperature. Također, važno je održavati hidrataciju tijekom vrućih dana, pijenjem dovoljno tekućine i konzumiranjem voća i povrća s visokim udjelom vode.
Važno je odabrati prikladnu posteljinu od laganih, prirodnih materijala poput pamuka ili lana kako bi se olakšalo disanje kože. Kvalitetan dušek također može pomoći u regulaciji temperature tijekom noći.
Tuširanje hladnom vodom prije spavanja također je koristan trik za osvježenje, dok hladna boca vode ispod jastuka može postupno otpuštati hladnoću i olakšati san.
Ventilatori su dobra alternativa klima-uređajima, a možete ih optimizirati postavljanjem posude s ledom ispred njih kako bi cirkulirali hladni zrak. Također je važno zatvoriti zavjese i rolete tijekom najtoplijeg dijela dana kako bi se spriječio ulazak sunčeve topline u prostoriju.
Korištenje električnih aparata poput pećnica treba svesti na minimum, osobito tijekom najtoplijih dijelova dana, kako bi se izbjeglo dodatno zagrijavanje prostorije.
Svi ovi savjeti mogu pomoći da se lakše podnese ljetna vrućina bez potrebe za klima-uređajem, čineći vaš dom ugodnijim mjestom za boravak čak i u najtoplijim danima.
BONUS:
Plastika je sintetički materijal koji se sastoji od različitih polimera, često dobivenih iz fosilnih goriva kao što su nafta, prirodni plin i ugljen. Ona je izuzetno stabilna, teško se razgrađuje i često se nakuplja u okolišu zbog svoje otpornosti na razgradnju. Glavni problemi vezani uz plastiku uključuju njezin neobnovljivi izvor, sposobnost apsorpcije štetnih organskih zagađivača te lako fragmentiranje koje može uzrokovati ozljede životinjama i oštećenje okoliša.
Mikroplastika se definira kao čestice plastike manje od 5 mm, koje mogu biti primarne ili sekundarne. Primarna mikroplastika namjerno se dodaje u proizvode kao što su kozmetika, ili nastaje kao prašina iz gradova. Sekundarna mikroplastika nastaje razgradnjom većih komada plastike u okolišu. Ove čestice završavaju u morima, oceanima, jezerima i drugim vodenim okruženjima te postaju značajan izvor onečišćenja.
Utjecaj mikroplastike na okoliš je značajan. Čestice mikroplastike mogu se unositi u prehrambeni lanac putem hrane, a morski organizmi ih mogu progutati, što može dovesti do fizičkih ozljeda, upala, oksidativnog stresa i drugih zdravstvenih problema. Širenjem u okoliš, mikroplastika može uzrokovati ekološke poremećaje i ugroziti raznolikost i stabilnost ekosustava.
Što se tiče utjecaja na zdravlje ljudi, trenutno istraživanje sugerira da mikroplastika može biti prisutna u zraku, hrani i vodi koju konzumiramo. Međutim, direktni dokazi o štetnim učincima na ljudsko zdravlje su ograničeni i daljnja istraživanja su potrebna. Dok neki stručnjaci smatraju da je trenutni unos mikroplastike vjerojatno nizak i ne predstavlja veliki rizik, postoji zabrinutost zbog potencijalne toksičnosti i drugih učinaka koje mikroplastika može prenositi kao vektor drugih zagađivača ili patogena.
Ukratko, problem mikroplastike je sveprisutan i zahtijeva globalni pristup u smanjenju proizvodnje i upotrebe plastike, kao i u učinkovitijem upravljanju otpadom kako bi se zaštitila okoliš i ljudsko zdravlje od dugoročnih posljedica ovog zagađivača.
