Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) predložio je da se iz dobiti Centralne banke Bosne i Hercegovine povuče 200 miliona konvertibilnih maraka. Ovaj prijedlog izazvao je značajne političke reakcije jer se tiče raspodjele državnih finansija, uključujući i podmirivanje međunarodnih obaveza. Prvi dio sredstava, u iznosu od 116 miliona KM, bio bi isplaćen slovenačkoj firmi Viaduct, dok bi preostalih 90 miliona KM bilo podijeljeno između entiteta.
-
Glasanje bez saglasnosti bošnjačkih ministara
Na sjednici Vijeća ministara BiH, prijedlog je prošao zahvaljujući glasovima ministara iz HDZ-a i SNSD-a. Bošnjački ministri su preglasani, a dva ministra – Edin Forto i Zukan Helez – nisu prisustvovali sjednici jer se nalaze na službenom putu u Sjedinjenim Američkim Državama. Njihovo odsustvo je dodatno otvorilo prostor za usvajanje prijedloga bez saglasnosti svih konstitutivnih naroda, što bi moglo izazvati političke tenzije i rasprave o legitimnosti procesa.
-
Raspodjela sredstava nakon otplate duga
U skladu s prijedlogom ministra Amidžića, nakon što se isplati dug Viaductu, preostalih 90 miliona KM bilo bi raspodijeljeno entitetima. Federacija BiH bi dobila 59 miliona KM, dok bi Republici Srpskoj pripalo 29 miliona KM. Ova raspodjela temelji se na postojećim mehanizmima dijeljenja sredstava između entiteta, ali se u ovom slučaju radi o vanrednim prihodima koji nisu dio redovnog budžeta.
-
Dug prema firmi Viaduct
Viaduct je slovenačka firma koja potražuje 116 miliona KM na osnovu ranije zaključenih ugovora i arbitražnih presuda. Radi se o starom dugu, čije se izmirenje dugo odgađalo. Isplata ovog duga iz dobiti Centralne banke BiH pokreće pitanje korištenja rezervnih sredstava za rješavanje obaveza koje su rezultat pravosnažnih presuda.
-
Institucionalna procedura i potrebna odobrenja
Nakon što je Vijeće ministara usvojilo prijedlog, procedura nalaže da isti bude proslijeđen Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na razmatranje i odobrenje. Odluka o povlačenju novca iz dobiti Centralne banke, posebno u ovako velikom iznosu, zahtijeva i potvrdu Parlamentarne skupštine BiH. Još uvijek nije jasno hoće li prijedlog dobiti podršku u ovim institucijama, s obzirom na političku podijeljenost i moguće primjedbe o načinu usvajanja odluke.
-
Političke reakcije i podjele
Preglasavanje bošnjačkih ministara u ovako važnom pitanju izazvalo je niz reakcija iz političkih stranaka koje dolaze iz Federacije BiH. Ističu da je riječ o netransparentnom i nelegitimnom odlučivanju te najavljuju moguće blokade ili osporavanja odluke u Parlamentu ili putem ustavnih mehanizama. Sa druge strane, ministri iz SNSD-a i HDZ-a smatraju da je prijedlog opravdan jer se radi o legitimnim obavezama države i raspodjeli dobiti koja pripada entitetima.
-
Odsustvo ministara i utjecaj na ishod glasanja
Značajnu ulogu u prolasku ovog prijedloga imalo je odsustvo dva ministra – Edina Forte i Zukana Heleza. Helez, kao dopredsjedavajući Vijeća ministara, ima posebnu ulogu u radu ovog tijela. Njihovo odsustvo otvorilo je prostor za preglasavanje bošnjačkih predstavnika, što dodatno pojačava političku osjetljivost cijele situacije. Iako su službeno odsutni zbog putovanja u SAD, opozicija postavlja pitanje zašto nije odgođena odluka do njihovog povratka.
-
Uloga Centralne banke BiH
Centralna banka BiH u ovoj situaciji nalazi se između zakonske obaveze očuvanja monetarne stabilnosti i političkih zahtjeva za korištenje dobiti. Povlačenje 200 miliona KM iz dobiti banke, iako moguće, nosi potencijalne rizike za monetarnu stabilnost ako bi takva praksa postala redovna. Pitanje je i kako će banka reagovati ako prijedlog dobije sva potrebna odobrenja.
