Zbog planiranog odlaska na vojnu paradu u Moskvu 9. maja, izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se ne boji sankcija Europske unije izazvala je veliku pažnju i ubrzo postala udarna vijest na naslovnici ruske državne novinske agencije TASS. Dodik je potvrdio svoj dolazak u Moskvu na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina, ističući da će s ponosom prisustvovati obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.
U izjavi za Radio-televiziju Republike Srpske, Dodik je rekao da ga ne brinu moguće posljedice iz Bruxellesa. “Ne bojim se sankcija zbog ovog posjeta. Želim biti tamo u to vrijeme i ići ću,” poručio je. TASS prenosi da je Dodik istakao kako ne vidi ništa sporno u susretu s ruskim predsjednikom, kojeg je opisao kao jednog od najvažnijih svjetskih lidera. Smatra da je prisustvovanje ovom događaju pitanje časti, a ne politike.
“Velika mi je čast što sam primio poziv predsjednika Putina. Uvijek sam poštovao ovaj dan i značaj pobjede nad fašizmom. Obilježavanje ovih datuma važno je za budućnost Europe. To nije samo ruska stvar, to je antifašistička poruka za cijeli svijet,” dodao je Dodik. On smatra da se takvi datumi ne bi smjeli zaboravljati niti prepuštati političkim kalkulacijama.
Dodikova odluka dolazi u osjetljivom političkom trenutku. Naime, šefica europske diplomacije Kaja Kallas nedavno je izjavila da Europska unija očekuje od svih zemalja koje teže članstvu da ne sudjeluju u proslavama u Moskvi. Kallas je naglasila kako Bruxelles poziva sve europske političke lidere da 9. maja umjesto toga posjete Kijev, kako bi pokazali solidarnost s Ukrajinom, koja se već više od dvije godine brani od ruske invazije.
U skladu s vanjskopolitičkom strategijom Europske unije, zemlje kandidatkinje su dužne postupno usklađivati svoju vanjsku politiku s politikom Unije. To uključuje i suzdržavanje od poteza koji bi mogli biti protumačeni kao podrška državama ili liderima koji su u sukobu s europskim interesima i vrijednostima. Iako kandidati nemaju pravo glasa u oblikovanju te politike, očekuje se njihova lojalnost i spremnost na usklađivanje s europskim smjernicama.
Bosna i Hercegovina, kojoj Republika Srpska pripada kao jedan od dva entiteta, krajem 2022. godine dobila je status kandidata za članstvo u EU. Taj status nosi sa sobom obaveze, ali i političke tenzije unutar same zemlje, jer različiti politički akteri imaju različite stavove o vanjskopolitičkim prioritetima. Dok centralne vlasti u Sarajevu ističu privrženost europskom putu, vlasti u Banjaluci, predvođene Dodikom, često javno iskazuju simpatije prema Rusiji i protivljenje politikama Zapada.
Dodik je i ranije imao kontakte s ruskim vlastima usprkos upozorenjima i kritikama iz Bruxellesa i Washingtona. Više puta je optuživan za narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i pokušaje destabilizacije Bosne i Hercegovine. Njegovi odnosi s Moskvom dodatno komplikuju ionako složenu političku situaciju u zemlji i predstavljaju izazov za napore međunarodne zajednice da Bosnu i Hercegovinu približi EU integracijama.
Ostaje da se vidi hoće li Dodikov odlazak u Moskvu izazvati konkretne posljedice. Sankcije nisu isključene, posebno ako se procijeni da je time direktno prekršena obaveza usklađivanja s vanjskom politikom Unije. No, sudeći po njegovim izjavama, Dodik je spreman na rizik i ne planira mijenjati svoj kurs, bez obzira na pritiske iz Bruxellesa.
Za sada ostaje činjenica da će 9. maj još jednom pokazati duboke podjele na Balkanu – ne samo između Bosne i Hercegovine i Europske unije, već i unutar same BiH, između entiteta i političkih lidera s različitim vizijama budućnosti zemlje.
