Predsjednik entiteta Republika Srpska i prvostepeno osuđeni bjegunac Milorad Dodik, u subotu 5. aprila se obratio na sjednici entitetske Vlade. Tom prilikom je iznio stav koji djelimično odstupa od njegovih ranijih tvrdih stavova. Kazao je da postoji spremnost za razgovore o ulozi Tužilaštva i Suda na državnom nivou Bosne i Hercegovine.
„Želimo otvoriti kanale saradnje. Pozivamo ih na dijalog. Imamo prijedloge i rješenja koja nisu jednostrano nametnuta. Nije tačno da želimo isključivo ono što mi kažemo, kako nam se često spočitava“, rekao je Dodik.
Dodao je kako se mora uzeti u obzir da Ustav Bosne i Hercegovine eksplicitno ne spominje postojanje Suda i Tužilaštva BiH. „Ako to nije definisano u Ustavu, a mi kažemo da postoji prostor da se sjedne i razgovara o nekom realnom kapacitetu tih institucija na državnom nivou – to nije ignorisanje stvarnosti, već upravo njeno uvažavanje“, rekao je.
Međutim, naglasio je i da neće prihvatiti ono što naziva “nametnutim rješenjima”. „Sigurno je da nećete uspjeti održati ono što ste nametnuli. Protiv toga se mi borimo“, zaključio je.
Dodikove izjave dolaze u trenutku duboke političke krize u Bosni i Hercegovini, u kojoj je entitetsko rukovodstvo RS već poduzelo niz konkretnih koraka s ciljem potpunog udaljavanja od centralnih institucija države. Jedan od najproblematičnijih poteza bio je usvajanje Zakona o neprimjenjivanju odluka Suda i Tužilaštva BiH, kao i drugih ključnih državnih institucija, što je Narodna skupština RS formalno ozakonila.
Tim zakonom se na teritoriji entiteta Republika Srpska de facto blokira djelovanje institucija kao što su Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), te sam Sud i Tužilaštvo BiH. Ova odluka izazvala je ozbiljne reakcije unutar Bosne i Hercegovine, ali i od međunarodne zajednice, koja je ovakve poteze ocijenila kao napad na pravni poredak države i narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ustavni sud BiH je već reagovao na ove poteze te je zakone usvojene u entitetskoj skupštini proglasio neustavnim i stavio ih van snage. Time je pokušano osigurati minimum pravne sigurnosti i očuvanja ustavnog poretka na nivou države. Ipak, iz Republike Srpske su jasno poručili da neće poštovati takve odluke.
Dodik se posljednjih godina sve češće nalazi u sukobu s državnim institucijama, međunarodnim predstavnicima i sudskim organima. U augustu 2023. godine, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv njega zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. U decembru iste godine, Sud je donio prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen zbog kršenja Ustava BiH i nepoštovanja odluka Ureda visokog predstavnika.
Iako se u subotu pokazao nešto pomirljivijim tonom, njegova poruka i dalje ostaje dvosmislena – s jedne strane poziv na dijalog, a s druge strane jasno odbacivanje bilo kakvog „nametanja“. To dodatno komplikuje već ionako složenu političku i pravnu situaciju u zemlji.
Uprkos izjavama o spremnosti na razgovor, do sada nije bilo konkretnih poteza koji bi ukazivali na stvarnu promjenu kursa. U političkom okruženju gdje dominiraju krize, blokade i institucionalna paraliza, ovakve izjave često služe više kao politički manevri nego kao uvod u stvarni dijalog.
Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s ozbiljnim izazovima kada je riječ o vladavini prava, institucionalnoj funkcionalnosti i poštivanju ustavnog poretka. Izjave poput Dodikovih mogu djelovati kao signal za smanjenje tenzija, ali bez konkretnih i pravno utemeljenih koraka, ostaju samo riječi – i to u kontekstu u kojem riječi sve manje znače.
