Ivan Ristić, istaknuti meteorolog i stručnjak za klimatske promjene, iznenadio je mnoge svojim najnovijim prognozama o predstojećem zimskom razdoblju. Dok su većina meteoroloških izvještaja do sada sugerirala da će jesen biti blaža, a zima iznadprosječno topla, Ristić upozorava na nagle promjene u globalnim atmosferama koje bi mogle donijeti hladniju zimu od očekivanog. Prema njegovim riječima, čeka nas hladno vrijeme kakvo nije zabilježeno još od šezdesetih godina prošlog stoljeća, a ovo predviđanje temelji na promjenama u atmosferskoj cirkulaciji koje su već sada vidljive.
Neočekivane promjene u atmosferi
Prema Ristićevim riječima, zabilježen je neobičan mir na Atlantiku, što ukazuje na nedostatak uobičajene uraganske aktivnosti za ovo doba godine. Ovaj fenomen mogao bi biti ključni faktor koji će oblikovati vremenske uvjete u narednim mjesecima. “Sezona uragana, koja obično nosi dinamične promjene u atmosferi, ove je godine znatno mirnija, a to bi moglo ukazivati na veće promjene u cirkulaciji zračnih masa,” pojašnjava Ristić.
Ovaj mir nije lokaliziran samo na Atlantik. Promjene su vidljive i u sušnim regijama poput sjeverne Afrike, gdje su neuobičajene poplave zabilježene u zemljama kao što su Maroko i Alžir. Ove anomalije povezane su s prijelazom iz fenomena El Niño, koji je u proteklim godinama donosio ekstremno visoke temperature, prema La Niñi, koja je obično povezana s hladnijim vremenskim uvjetima. Ovaj prijelaz, prema Ristiću, najavljuje zimu s nižim temperaturama na globalnoj razini, što znači da bi čak i područja koja su do sada uživala u blagim zimama mogla osjetiti značajan pad temperature.
Učinci na Balkan i Srbiju
Na lokalnoj razini, Ristić posebnu pažnju pridaje Srbiji i Balkanu, gdje su vremenski uvjeti već počeli pokazivati znakove promjene. Dok je tijekom ljeta ovo područje bilo pod utjecajem toplih zračnih masa koje su dolazile iz Afrike, sada se očekuje dolazak svježijeg zraka sa sjevera. Već u rujnu predviđa se značajno sniženje temperatura, s maksimalnim dnevnim temperaturama između 14 i 15 stupnjeva.
Ristić predviđa da će se krajem rujna temperature nakratko podići na 23-24 stupnja, ali naglašava da se ne smijemo zavaravati time. “Ne možemo očekivati toplu zimu kakvu smo imali u posljednjih nekoliko godina. Umjesto toga, predviđam zimu sličnu onima iz osamdesetih, s čestim snijegom i hladnijim danima,” kaže Ristić. Njegove prognoze potvrđuju i međunarodne meteorološke stranice, koje također sugeriraju povratak hladnijih zimskih uvjeta na europskom kontinentu.
Posebno zabrinjavajući aspekt ove promjene je utjecaj polarnog vrtloga, koji kontrolira vremenske uvjete na sjevernoj hemisferi. Ristić opisuje sadašnju situaciju kao “zatišje pred oluju” te predviđa dolazak visinske ciklone do kraja rujna, što će donijeti obilne padaline i nagli pad temperatura. Kombinacija azorske i sibirske anticiklone dodatno će pojačati dolazak hladnog zraka, čime će zimski uvjeti zahvatiti Balkan ranije nego što je uobičajeno.
Zima s izazovima
Unatoč radosti koju neki osjećaju zbog povratka “pravih” zimskih dana, Ristić upozorava da oštra zima sa sobom donosi i brojne izazove. Prije svega, infrastruktura u mnogim urbanim sredinama nije prilagođena ekstremnim vremenskim uvjetima, što bi moglo rezultirati problemima u prometu, opskrbi energijom i svakodnevnom životu građana. On također ističe da bi zimski uvjeti mogli povećati troškove grijanja i stvoriti dodatne izazove za one koji su najranjiviji – starije osobe, djecu i ljude slabijeg zdravlja.
“Hladni dani će doći naglo i bit će neophodno brzo se prilagoditi”, naglašava Ristić. Iako je prošla zima omogućila mnogima da uživaju na otvorenom, unatoč povremenim hladnim udarima, predstojeća sezona mogla bi biti još izazovnija. Hladnoća će neizbježno utjecati na svakodnevni život, posebno u gradovima gdje se toplinske zone brzo gube, a grijanje postaje prioritet.
Važnost pripreme
Ivan Ristić naglašava važnost pripreme za nadolazeće zimske uvjete. On savjetuje građanima da već sada počnu planirati kako će se nositi s potencijalnim hladnim udarima, pripreme svoje domove za zimu, osiguraju dovoljnu količinu ogrjeva ili osiguraju neophodnu opremu za suočavanje s niskim temperaturama. “Ekstremne vremenske prilike su postale sve češće, bilo da se radi o vrućinama ili hladnoći. S obzirom na sve promjene koje vidimo, važno je biti spreman za neočekivane vremenske uvjete”, kaže Ristić.
Njegova prognoza, koja predviđa povratak hladnih i snježnih zima, poziv je na odgovornost i pripremu, kako bi se minimizirale posljedice koje bi oštra zima mogla donijeti. Iako predviđa dolazak snijega već u studenom, Ristić zaključuje da će pravi test biti kako ćemo se prilagoditi naglim i sve nepredvidljivijim promjenama u klimi.
Njegova završna poruka je jasna: pred nama je hladna zima, a priprema i odgovornost bit će ključni faktori za prevladavanje nadolazećih vremenskih izazova.
