Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, obratila se u, kako je sama istakla, “odlučujućem trenutku za BiH”. Iako trenutno predsjedava Predsjedništvom, Cvijanović je naglasila da se ovom prilikom obraća isključivo kao član izabran glasovima građana entiteta Republika Srpska.
U svom govoru istakla je važnost Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji, prema njenim riječima, iako nije bio savršen, predstavlja čin “hrabre diplomatije” i još uvijek ima zakonsku snagu. Posebno je naglasila važnost Aneksa 4 i Aneksa 10, koji, kako tvrdi, definišu pravni okvir funkcionisanja Bosne i Hercegovine.
-
Kritike na račun Christiana Schmidta
Cvijanović je tokom obraćanja oštro kritikovala visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta, navodeći da njegova uloga i djelovanje nisu u skladu s međunarodnim pravom niti Dejtonskim sporazumom. Posebno se osvrnula na Aneks 10, koji, kako kaže, jasno navodi da visoki predstavnik mora biti potvrđen od strane Vijeća sigurnosti UN-a – što, prema njenim tvrdnjama, nije bio slučaj sa Schmidtom.
Navela je kako Schmidt djeluje koristeći takozvane bonske ovlasti, za koje tvrdi da nisu formalno utvrđene nijednim međunarodnim dokumentom. Takvo djelovanje, prema njenim riječima, narušava ravnotežu u zemlji i predstavlja oblik nelegitimne intervencije u unutrašnje političke procese.
-
Optužbe za zloupotrebu ovlasti
Dalje u govoru, Cvijanović je konkretno navela koje je poteze Schmidt povukao, a koje smatra primjerima političke samovolje i kršenja ustava. Optužila ga je da je:
- jednostrano suspendovao Ustav Federacije BiH kako bi postavio vladu po vlastitom nahođenju,
- zaobišao parlamentarnu proceduru pri izmjenama izbornog zakona,
- produžio mandat Centralne izborne komisije bez zakonskog osnova,
- izmijenio krivični zakon kako bi, kako tvrdi, isključio političke predstavnike iz Republike Srpske iz političkog života.
Cvijanović je zaključila da su sve ove odluke usmjerene na zastrašivanje političkih neistomišljenika i da takav pristup predstavlja oblik diktature, a ne provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-
Dejton kao okvir legalnosti, a ne podjele
U svom govoru, Cvijanović je istakla da cilj političkog djelovanja iz Republike Srpske nije podjela Bosne i Hercegovine, već očuvanje legalnosti koja je ustanovljena Dejtonskim sporazumom. U tom kontekstu spomenula je i zakon koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske s ciljem zaštite nadležnosti i prava predviđenih tim sporazumom.
Naglasila je da je situacija u BiH došla do tačke gdje je potrebna potpuna pravna i institucionalna revizija, kako bi se obnovila stabilnost i poštovanje ustavnog poretka.
-
Poziv na glasanje o statusu visokog predstavnika
Cvijanović je uputila otvoreni poziv Vijeću sigurnosti UN-a da se organizuje formalno glasanje o potvrdi Christiana Schmidta kao visokog predstavnika. Ukoliko Vijeće ne potvrdi njegov status, predložila je da se pokrene proces izbora nove osobe na tu poziciju, u skladu s procedurama propisanim Aneksom 10.
Istakla je da trenutna kriza nije potekla iz Republike Srpske, nego da je isključivo rezultat, kako je rekla, “nametnutih i nezakonitih intervencija” koje je sproveo Schmidt.
-
Stav OHR-a o procesu imenovanja
U kontekstu stalnih kritika iz Republike Srpske, iz Ureda visokog predstavnika (OHR) ranije su pojasnili da Vijeće sigurnosti UN-a ne imenuje visokog predstavnika direktno, za razliku od međunarodnih vojnih snaga poput EUFOR-a. Prema njihovom tumačenju, imenovanje vrši Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a takva praksa je u skladu sa rezolucijama UN-a, počevši od one donesene 1995. godine – Rezolucije 1031.
OHR naglašava da ova praksa ima kontinuitet i da je legitiman proces imenovanja bio ispoštovan i u slučaju Christiana Schmidta, iako on nije direktno potvrđen u Vijeću sigurnosti.
