Premijer Federacije BiH i lider SDP-a BiH, Nermin Nikšić, odbacio je prijedlog Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, o formiranju tri federalne jedinice u Bosni i Hercegovini. Čović je ideju iznio u intervjuu za Hrvatski tjednik, ustvrdivši kako je federalizam jedini održiv model za budućnost države.
Prema njegovim riječima, podjela BiH na tri federalne jedinice – s većinskim bošnjačkim, hrvatskim i srpskim stanovništvom – riješila bi, kako tvrdi, sve političke i institucionalne probleme zemlje. Naglasio je da bi takav model omogućio provođenje svih presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga te otvorio put ka članstvu u Europskoj uniji.
“Ako imate tri federalne jedinice, riješili ste apsolutno sve. Imali bismo diskontinuitet teritorija, ali bi rješenja bila logična s aspekta ekonomije, prometa i infrastrukture. To je budućnost BiH”, izjavio je Čović.
Osim toga, ponovno je kritizirao bošnjačke političke stranke zbog, kako je rekao, kontinuiranog odbijanja da se dogovore izmjene izbornog zakona koje bi, prema njegovom stavu, osigurale političku ravnopravnost Hrvata.
-
Oštre reakcije na Čovićevu izjavu
Izjava Dragana Čovića izazvala je val negativnih reakcija, osobito iz stranaka s bošnjačkim predznakom, i to kako iz vladajućih, tako i iz opozicijskih redova. Ideja o tri federalne jedinice smatra se nastavkom etničke podjele države i pokušajem institucionaliziranja koncepta “etničkih teritorija”, što je suprotno važećem Ustavu i europskim standardima.
Za mnoge je ovaj prijedlog neprihvatljiv jer, smatraju, predstavlja korak unazad u odnosu na težnje ka funkcionalnijoj i građanskoj državi.
-
Nikšić: “To nije opcija”
U svom odgovoru na Čovićev prijedlog, Nermin Nikšić je bio jasan: “Na to nećemo nikada pristati”, izjavio je pred novinarima u Sarajevu.
Podsjetio je da sve strane u BiH imaju svoje želje i prijedloge koji nisu uvijek realni ili prihvatljivi za druge. Tako i Bošnjaci, kako kaže, imaju viziju Bosne i Hercegovine kao države s jednim predsjednikom, jednom vladom i jednim parlamentom na državnoj razini.
“Svi imamo ideje koje se ne mogu u potpunosti ostvariti. Zato moramo tražiti kompromis. Treba nam rješenje koje neće nikoga potpuno zadovoljiti, ali neće ni potpuno isključiti. Nama je Bosna i Hercegovina iznad svega”, poručio je Nikšić.
Ova izjava dodatno potvrđuje razlike unutar vladajuće koalicije, u kojoj su SDP i HDZ na istoj strani, ali s bitno različitim pogledima na buduće uređenje zemlje.
-
Dodik: “Bošnjaci žele unitarizaciju BiH”
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, također se oglasio na temu političkih prijedloga i tenzija. Prema njegovim tvrdnjama, nema razlike između SDP-a i bošnjačkih nacionalnih stranaka, jer svi, kako kaže, teže unitarnoj BiH u kojoj bi Bošnjaci dominirali.
Dodik je poručio da međunarodna zajednica daje podršku takvom konceptu, što je, po njemu, direktno usmjereno protiv postojanja Republike Srpske.
“Cilj im je ukinuti Republiku Srpsku. Zato kažem da BiH ne može opstati osim ako se svi ne vrate izvornom Daytonu”, izjavio je Dodik.
Prema njemu, jedina opcija za očuvanje BiH je doslovna primjena izvornog Daytonskog sporazuma bez ikakvih kasnijih intervencija, koje, kako tvrdi, idu na štetu entitetske autonomije.
-
Izvori napetosti i razilaženja
Spor oko uređenja Bosne i Hercegovine nije nov, ali se iznova aktualizira svaki put kada dođe do zastoja u političkim dogovorima. Federalizam, kao model koji forsira HDZ BiH, već godinama nailazi na protivljenje s bošnjačke strane, gdje se zagovara građanski koncept države bez dodatnih etničkih podjela. Srpski politički predstavnici, s druge strane, sve češće govore o pravu na samostalnost i o mogućnosti disolucije BiH ako se, kako kažu, ne zaustavi proces centralizacije.
U takvom ozračju, svaka izjava ključnih političkih aktera izaziva domino-efekt, produbljuje podjele i dodatno usložnjava ionako kompleksnu situaciju. Strane diplomacije, uključujući i predstavnike Europske unije, SAD-a i OHR-a, kontinuirano pozivaju na dijalog, ali bez konkretnog napretka.
-
Reforme pod pritiskom međunarodne zajednice
Bosna i Hercegovina je formalno kandidatska zemlja za članstvo u Europskoj uniji, ali napredak na tom putu usporavaju unutarnje nesuglasice. Europski dužnosnici više puta su upozorili da BiH mora provesti duboke političke i institucionalne reforme kako bi se približila europskim standardima. Među ključnim preprekama ističe se neprovođenje presuda Europskog suda za ljudska prava, posebno u predmetima poput Sejdić-Finci, koje se direktno odnose na diskriminatorne odredbe u Ustavu i izbornom zakonu.
Dok HDZ BiH rješenje vidi u federalizaciji, ostale političke opcije ističu važnost građanskog modela kao jedinog puta ka ravnopravnosti svih građana bez obzira na etničku pripadnost.
-
Nedostatak zajedničke vizije
Trenutna politička stvarnost u BiH pokazuje duboku podjelu ne samo među trima konstitutivnim narodima, već i unutar samih političkih blokova. Iako se formalno nalaze u koalicijama, stranke se u ključnim pitanjima ne slažu, što otežava donošenje bilo kakvih strateških odluka.
U sjeni retoričkih sukoba i razlika u vizijama budućnosti zemlje, svakodnevni život građana BiH ostaje opterećen sporim reformama, nestabilnim institucijama i nedostatkom političke volje za istinski dijalog. Dok političke elite vode svoje bitke, većina građana sve češće izražava nezadovoljstvo zbog nepostojanja konkretnih promjena koje bi im olakšale život.
U takvom okruženju, pitanja poput izbornog zakona, funkcionalnosti državnih institucija i usklađivanja s europskim standardima ostaju zarobljena između suprotstavljenih nacionalnih interesa i političkog taktiziranja.
