Uskrs, ili Vaskrs kako ga nazivaju pravoslavni hrišćani, jedan je od najsvetijih i najradosnijih praznika u hrišćanskom kalendaru. Ove godine ga dočekujemo s posebnim osjećajem nade i iščekivanja, jer upravo ovaj praznik simbolizuje pobjedu života nad smrću, svjetlosti nad tamom, vjere nad sumnjom. Bez obzira na različite običaje i nazive, suština je ista – slavi se Hristovo vaskrsenje i vječni život. Kako se približava praznik, domovi mirišu na svježe pečeni hljeb, jaja se boje u jarke boje, a porodice se pripremaju da ga dočekaju u miru i zajedništvu.
Vaskrs ima bogatu simboliku i duboko ukorijenjene običaje, a najpoznatiji simbol ovog praznika su – vaskršnja jaja. Ofarbana jaja nisu samo ukras, već predstavljaju snažnu simboličku poruku. Vjeruje se da je prvo crveno jaje donijela sama Bogorodica na Hristov grob. Prema predanju, nevjernici su govorili da će Isus uskrsnuti tek kada jaje pocrveni – i upravo se to, čudom, i dogodilo. Od tada crveno jaje postaje simbol vaskrsenja, novog života i nade.
Etnologinja Snežana Ašanin, govoreći za agenciju Rina, istakla je da Hristovo uskrsnuće, koje se obilježava u nedjelju, nosi duboku poruku i predstavlja dokaz da život postoji i poslije smrti. Kako kaže, upravo je to trenutak kada je Hristos razuvjerio sve one koji nisu vjerovali i potvrdio postojanje Svevišnjeg Boga koji upravlja sudbinom svijeta i svakog pojedinca.
„Vaskrs je praznik nad praznicima. Njime se slavi dan kada je Hristos uskrsnuo iz mrtvih, što predstavlja temelj hrišćanske vjere. Ovom prazniku prethodi dug i strogo uređen sedmonedjeljni post, tokom kojeg se vjernici pripremaju i duhovno i fizički. Svaka sedmica posta nosi poseban naziv i simboliku, dok se posljednja sedmica naziva Strasna sedmica. To je period kada se vjernici prisjećaju Hristovih muka, počevši od Tajne večere, preko izdaje, suđenja, pa do Velikog petka, dana kada je Hristos razapet. Taj dan se smatra najtužnijim u hrišćanskom kalendaru jer podsjeća na žrtvu koju je Hristos podnio za spas čovječanstva“, rekla je Ašanin.
Osim duhovnog značenja, Vaskrs je povezan i sa brojnim običajima koji se prenose s koljena na koljeno. Jedan od važnijih običaja je farbanje jaja, koje se najčešće obavlja na Veliki petak. Prvo jaje se obavezno boji crvenom bojom i naziva se „čuvarkuća“. To jaje se čuva cijele godine u domu, jer se vjeruje da donosi zaštitu i zdravlje.
Vaskršnja jaja se nikako ne bacaju. Prema narodnom vjerovanju, ona se nakon praznika vraćaju prirodi – ostavljaju se u voćnjacima, baštama ili njivama, kako bi se prenijela njihova simbolična snaga i podstakla plodnost zemljišta. Ovaj običaj pokazuje povezanost vjere i prirode, duhovnog i svakodnevnog života.
Za Vaskrs se priprema bogata praznična trpeza. Tradicionalno se, kao što se za Božić priprema prase, za Vaskrs sprema jagnje, koje simbolizuje Hrista kao „Jagnje Božije“. Za razliku od Božića, koji ima mnogo elemenata starijih, paganskih običaja, Vaskrs je praznik isključivo prožet hrišćanskom simbolikom. Svaki običaj i svaki detalj ima svoju dublju, duhovnu poruku.
Na sam dan Vaskrsa, post se prekida. Vjernici se prvo omrse vaskršnjim jajetom, a zatim slijedi svečani doručak. Jaja se kucaju odmah po buđenju, što simbolizuje razbijanje groba i Hristovo vaskrsenje. Vjerovalo se da će onaj čije jaje ostane čitavo imati sreće i zdravlja tokom cijele godine.
„Vaskršnja trpeza je svečana i puna raznih jela. Posebno mjesto zauzima vaskršnji hljeb u koji se u središte stavlja crveno jaje. Vjeruje se da se na taj način snaga tog jaja prenosi na domaćinstvo, polja, žito i brašno – sve ono što je važno za život i blagostanje“, zaključila je Ašanin.
U konačnici, Vaskrs nije samo dan veselja i praznične trpeze. On nosi poruku vjere, nade, obnove i duhovnog preporoda. To je praznik koji poziva na mir, međusobno poštovanje i vjeru u život koji prevazilazi fizičku smrt.
