Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je izazvao pažnju javnosti izjavama koje je dao tokom gostovanja na televiziji Informer. U emotivnom tonu, govorio je o unutrašnjem previranju, osveti i sumnjama koje ga prate.
„Plašim se da je u meni, u mojoj glavi počelo da se pojavljuje to nešto loše, to je kako da vratim svim ljudima koji su toliko zla nanijeli meni, porodici, mojoj djeci i svima“, rekao je Vučić. Ova rečenica otvorila je niz komentara i reakcija u javnosti, a dodatno je zabrinula dio građana zbog potencijalne poruke koju šalje jedan šef države.
U istom intervjuu, Vučić je dodao: „I to ne smijem, i to sebi, borim se protiv toga svakoga dana.“ Time je pokušao da ublaži prethodnu izjavu, ali je efekat već bio ostvaren – predsjednik države priznaje da vodi unutrašnju borbu sa porivima za osvetu.
-
Napadi na istraživanja javnog mnjenja
Osim ličnih dilema, Vučić je tokom gostovanja žestoko kritikovao rezultate istraživanja javnog mnjenja koje je objavio Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA). Prema tim podacima, skoro 60% građana Srbije podržava aktuelne studentske proteste.
Vučić je tvrdio da CRTA „nikada nije radila istraživanja“ i da ne zna da ih radi. U istom tonu, odbacio je i relevantnost istraživanja koje objavljuje Nova srpska politička misao, iza koje stoji Đorđe Vukadinović. Prema njegovim riječima, Vukadinović „samo upisuje brojeve koji mu odgovaraju“.
Napadi na nezavisne istraživačke organizacije i institute u Srbiji postaju sve češći, naročito kada objave podatke koji ne idu u prilog vlastima. Time se dodatno urušava povjerenje u institucije i stvara klima u kojoj se osporavaju svi podaci koji dolaze izvan zvaničnih izvora.
-
Priče o atentatu i misteriozni snajperisti
Vučić je prethodno, gostujući na drugoj televiziji – Pink, govorio o navodnom pokušaju atentata tokom protesta 15. marta. Tema je nastavljena i u emisiji na Informeru, gdje je rekao: „Da kažem imena, ne mogu još. I danas smo tražili neka lica koja su protivpravno ušla u zemlju, a jedini im je posao – snajperista. Neki su kasnili u obavljanju posla.“
Ova izjava izazvala je ozbiljna pitanja i zabrinutost, kako u javnosti, tako i među političkim akterima. Stranka Srbija centar (SRCE) odmah je reagovala, tražeći odgovore od Bezbednosno-informativne agencije (BIA), Ministarstva unutrašnjih poslova i Tužilaštva.
-
SRCE: Zašto predsjednik otkriva državne tajne?
SRCE je u svom saopštenju postavila niz ozbiljnih pitanja: ako je zaista riječ o aktivnoj operaciji potrage za snajperistima, zašto predsjednik Srbije otkriva detalje takve prirode javno i time, potencijalno, upozorava osumnjičene?
„Naravno, ako oni u stvarnosti uopšte postoje, osim u glavama Vučića i ljudi iz njegovog kabineta, kako bi se ponovo podigla tenzija da mu je život ugrožen“, stoji u saopštenju SRCE. U njemu se dalje navodi: „Otkud Vučiću informacije koje imaju najveći oblik tajnosti, ko mu ih je dao i saglasio se da ih javno objavljuje u maratonskom gostovanju na televiziji Informer, koje je trajalo dva sata i 40 minuta? I da li će neko odgovarati?“
-
Ponavljanje narativa o atentatima
SRCE je podsjetila na slične priče koje su se ranije pojavljivale u javnosti. Posebno su istakli događaj sa otvaranja spomenika Stefanu Nemanji 2021. godine na Savskom trgu, kada su, prema tvrdnjama tadašnjih zvaničnika, postojali planovi za atentat na Vučića.
Premijerka Ana Brnabić tada je govorila o „detaljno planiranim aktivnostima“ i „paralelnim strukturama unutar MUP-a“. Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin išao je i korak dalje, tvrdeći da je snajper pronađen u bunkeru stadiona Partizana, kod kriminalne grupe Veljka Belivuka, bio namijenjen za Vučićevu likvidaciju.
Ipak, ni u jednoj optužnici protiv Belivukove grupe ne pominje se planiranje atentata na predsjednika. SRCE podsjeća da nikada nije sprovedena istraga o navodnim paralelnim strukturama u policiji, niti je iko pozvan na odgovornost.
-
Zahtjev za pravnom odgovornošću
U svom saopštenju, SRCE zahtijeva da Tužilaštvo objasni zbog čega niko nije procesuiran za navodni pokušaj atentata iz 2021. godine. Posebno naglašavaju da su tadašnji načelnik UKP-a Bogdan Pušić i drugi visoki zvaničnici iznosili tvrdnje da su „obavještajni podaci ukazivali na pokušaj atentata“.
Prema zakonu, nadležne institucije bi morale da reaguju i sprovedu postupke po službenoj dužnosti. Ako to nisu učinile, postavlja se pitanje – da li zato što atentat nije postojao ili zato što neko štiti odgovorne.
