Izdata je naredba od tužilaštva Bosne i Hercegovine za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića. Ova odluka donesena je zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak”.
Naredba za privođenje upućena je sudskoj policiji, uz zahtjev za asistenciju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Međutim, direktor Sudske policije RS, Željko Dragojević, izjavio je da njegova institucija nije primila takav nalog, naglašavajući da je to u nadležnosti SIPA-e i Sudske policije Suda BiH.
Ove aktivnosti Tužilaštva BiH dolaze nakon što su u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojeni zakoni kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih institucija, uključujući Tužilaštvo i Sud BiH, kao i rad SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) na teritoriji ovog entiteta. Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, poništio je ove zakone, ali su oni ipak objavljeni u Službenom glasniku RS, čime su stupili na snagu.
Predsjednik RS, Milorad Dodik, odbio je da se odazove na poziv Tužilaštva BiH za saslušanje u vezi s ovim pitanjem, navodeći da je samo izvršavao svoje ustavne i zakonske obaveze nakon odluka Narodne skupštine RS. Njegovo odbijanje da se pojavi pred državnim tužilaštvom otvorilo je pitanje daljih koraka koje bi pravosudne institucije mogle preduzeti.
Prema zakonskim procedurama, ako osumnjičeni ne odgovori na poziv tužilaštva, može se izdati naredba za prisilno dovođenje. U ovom slučaju, Tužilaštvo BiH je već izdalo takvu naredbu. Međutim, njeno sprovođenje može biti otežano zbog političkih i institucionalnih tenzija između entitetskih i državnih organa vlasti.
Ove tenzije dodatno su pojačane činjenicom da je Dodik ranije javno priznao prisluškivanje opozicionih političara, što je izazvalo oštre reakcije javnosti i međunarodne zajednice. Iako je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu povodom ovih navoda, ona je kasnije obustavljena, što je dovelo u pitanje efikasnost pravosudnog sistema u zemlji.
S obzirom na trenutnu situaciju, postavlja se pitanje kako će se dalje odvijati odnosi između državnih i entitetskih institucija. Međunarodna zajednica poziva na poštovanje vladavine prava i ustavnog poretka, dok građani Bosne i Hercegovine s pažnjom prate razvoj događaja koji bi mogli imati dalekosežne posljedice po stabilnost i budućnost zemlje.
U međuvremenu, Evropski parlament planira raspravu o situaciji u BiH, što ukazuje na ozbiljnost trenutne političke krize. Ostaje da se vidi kako će se institucije BiH nositi s ovim izazovima i hoće li pravosudni sistem biti u stanju da odgovori na trenutne prijetnje ustavnom poretku.
Građani Bosne i Hercegovine, ali i međunarodna zajednica, očekuju odlučne korake nadležnih institucija u cilju očuvanja stabilnosti i vladavine prava. Svi akteri na političkoj sceni pozvani su na odgovorno ponašanje i poštovanje zakona kako bi se izbjegla dalja eskalacija tenzija i osigurala budućnost zemlje u skladu s demokratskim principima.
U narednim danima očekuju se dalji potezi pravosudnih institucija, kao i reakcije političkih lidera na ovu situaciju. Bez obzira na ishod, jasno je da je Bosna i Hercegovina suočena s jednim od najvećih izazova u svojoj postdejtonskoj istoriji, te da će način na koji će se ova kriza riješiti imati dugoročne posljedice po njen politički i društveni razvoj.
S obzirom na kompleksnost situacije, neophodno je da sve strane pokažu suzdržanost i posvećenost dijalogu kako bi se pronašlo rješenje koje će biti u skladu s ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, te osigurati mir i stabilnost za sve njene građane.
