Topliji dani donose više boravka u prirodi, ali i veći rizik od kontakta s krpeljima. Posebno su aktivni u maju i junu, kada se najčešće bilježe ubodi koji mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Iako većina krpelja nije zaražena, oni koji jesu mogu prenijeti bakteriju Borrelia burgdorferi, uzročnika Lajmske bolesti – hronične i potencijalno ozbiljne infekcije koja zahvata kožu, zglobove, srce i nervni sistem. Ugriz krpelja često ne boli i lako prođe neprimijećeno, što dodatno komplikuje rano otkrivanje infekcije.
-
Ubod krpelja i mogući simptomi
Kada zaraženi krpelj ugrize čovjeka, može doći do razvoja simptoma poput crvenila, svraba ili osipa oko mjesta uboda. Međutim, simptomi nisu uvijek prisutni – ponekad mogu potpuno izostati, što dodatno otežava prepoznavanje infekcije na vrijeme.
Neki ljudi mogu osjetiti povišenu temperaturu, glavobolju, malaksalost, bolove u mišićima i zglobovima, te uvećanje limfnih čvorova. Upravo zbog toga što ubod često ne boli i ne izaziva trenutne reakcije, mnogi ljudi ne primijete da ih je krpelj uopće ugrizao.
-
Koliko su krpelji opasni?
Statistike pokazuju da je svaki treći krpelj zaražen bakterijom Borrelia burgdorferi, koja izaziva Lajmsku bolest. Ipak, važno je znati da ne dolazi uvijek do razvoja bolesti, čak ni nakon uboda zaraženog krpelja. Ako se krpelj ukloni u roku od 24 sata, šanse za infekciju se značajno smanjuju.
Rizik raste ako krpelj ostane na koži duže od 24 časa. Tokom hranjenja, koje može trajati od 24 do 72 sata, krpelj nakon što se nasisa krvi, vraća dio svog crijevnog sadržaja u domaćina – upravo tada prenosi bakteriju.
-
Gdje se krpelji najčešće zakače?
Krpelji se mogu pričvrstiti na bilo koji dio tijela, ali najčešće biraju topla i vlažna mjesta poput pazuha, prepona, iza ušiju, na prevoju koljena i laktova. Kod djece treba posebno pregledati područje glave, uključujući kosu i prostor iza ušiju, jer su ta mjesta lako dostupna ovim sitnim parazitima. Također, nije neuobičajeno pronaći krpelje u pupku ili čak unutar uha.
-
Prevencija: Kako se zaštititi od uboda?
Najvažnija mjera prevencije je izbjegavanje direktnog kontakta sa staništima krpelja. Preporučuje se kretanje samo po označenim stazama, izbjegavanje ležanja na travi i boravka na nepokošenim ili šumovitim terenima. Posebno treba izbjegavati mjesta obrasla gustim žbunjem.
Odjeća svijetlih boja pomaže u ranijem otkrivanju krpelja. Nosite duge rukave i nogavice, a nogavice uvucite u čarape kako biste dodatno smanjili rizik. Također, u apotekama su dostupni repelenti – sredstva protiv uboda krpelja – koji pružaju višesatnu zaštitu i namijenjeni su odraslima i djeci starijoj od dvije godine.
-
Kućni ljubimci kao posrednici
Posebnu pažnju treba obratiti na kućne ljubimce, naročito pse i mačke. Krpelji se mogu zavući u njihovo krzno i tokom maženja lako preći na čovjeka. Redovno tretiranje ljubimaca preparatima protiv parazita je neophodno, kao i pregledavanje njihove kože nakon boravka u prirodi.
-
Pravilno uklanjanje krpelja
Ako primijetite krpelja na koži, preporuka je da se obratite ljekaru. Ukoliko to nije moguće, možete ga sami odstraniti uz korištenje sterilne pincete. Pincetom pažljivo uhvatite krpelja što bliže koži i lagano ga izvucite vertikalnim potezom. Mjesto uboda treba dezinfikovati alkoholom.
Ako dio krpelja ostane u koži, može se ukloniti sterilnom iglom. Važno je napomenuti da nikakva hemijska sredstva – poput alkohola, acetona, ulja ili benzina – ne treba stavljati direktno na krpelja, jer to može izazvati da on povrati sadržaj iz svog probavnog trakta u tijelo domaćina, čime se povećava rizik prenosa bakterija.
-
Da li je krpelj zaražen i kako saznati?
Krpelja koji je uklonjen možete sačuvati za laboratorijsku analizu. Spremite ga u malu posudicu s nekoliko kapi vode i što prije odnesite u laboratoriju koja vrši testiranje na prisustvo bakterije Borrelia burgdorferi. Na osnovu rezultata analize, ljekar će odlučiti da li je potrebno započeti terapiju antibioticima.
Pravovremena analiza može značajno smanjiti rizik od razvoja Lajmske bolesti, pa je važno ne zanemariti ni jedan ubod, posebno ako postoji sumnja da krpelj dolazi iz prirodnog okruženja gdje je poznata prisutnost ove bakterije.
